__________________________

Diplomski rad obranjen 17. 12. 2018.

Sažetak
   
    Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos etničkog identiteta te percipiranih vršnjačkih i obiteljskih unutargrupnih normi o međugrupnom kontaktu u predviđanju međugrupnih stavova kod adolescenata. Također, istraženo je postoje li razlike u navedenim konstruktima između adolescenata, pripadnika većinske i manjinske nacionalnosti, ali i adolescenata, pripadnika većine, koji se školuju u vjerskoj ili javnoj školi. U istraživanju je sudjelovalo 296 učenika hrvatske i manjinskih (srpske, bošnjačke i albanske) nacionalnosti koji pohađaju vjerske škole (katoličku, pravoslavnu i islamsku) i redovnu javnu školu. Primijenjene su skale etničkog identiteta, vršnjačkih i obiteljskih unutargrupnih normi o međugrupnom kontaktu te socijalne distance. Rezultati provedene hijerarhijske regresijske analize pokazali su da etnički identitet moderira vezu obiteljskih normi o međugrupnom kontaktu i socijalne distance, ali ne i vezu vršnjačkih normi i socijalne distance. Povezanost percipiranih podržavajućih obiteljskih normi i socijalne distance prema vanjskoj nacionalnoj grupi veća je kod sudionika s izraženijim etničkim identitetom. Nadalje, rezultati su pokazali da adolescenti, pripadnici manjine, procjenjuju vršnjačke i obiteljske norme o međugrupnom kontaktu više podržavajućima od adolescenata, pripadnika većine. Učenici katoličke i islamske škole snažnije se identificiraju s vlastitim narodom od pripadnika većine iz javne škole, i učenika iz pravoslavne škole. Učenici većinske vjerske škole, u odnosu na učenike iz svih ostalih škola, pokazuju veću razinu socijalne distance.

Ključne riječi: etnički identitet, obiteljske i vršnjačke unutargrupne norme, međugrupni kontakt, socijalna distanca


Iva Kapović: Ethnic identity and ingroup norms as determinants of outgroup attitudes

Summary

    The goal of this study was to determine the relationship between ethnic identity and perceived peer and family ingroup norms in explaining adolescents' outgroup attitudes. Differences between majority and minority adolescents, and differences between religious and secular school majority students were also examined. The study was conducted in three religious and one secular school, and the sample consisted of 296 majority (Croats) and minority (Serbs, Bosniaks, Albanians) students. They completed ethnic identity scale, peer and family ingroup norms scale and social distance scale. Significant interaction emerged between family group norms and ethnic identity, but there was no significant interaction between peer group norms and ethnic identity. The correlation between family ingroup norms and social distance is stronger in those with higher ethnic identity. Furthermore, the results showed that minority adolescents perceive peer and family ingroup norms as more supportive of outgroup contact than majority adolescents. Catholic and Islamic religious school students reported stronger identification with ethnic group than Orthodox religious and secular school students. Lastly, Catholic school students showed a higher level of social distance compared with all other students.

Key words: ethnic identity, family and peer ingroup norms, outgroup contact, social distance

__________________________

Diplomski rad obranjen 12. 3. 2019.

Sažetak

   Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj je mjeri nacionalni identitet povezan s pozitivnim i negativnim međugrupnim ishodima, točnije sklonosti prosocijalnom ponašanju u situaciji svjedočenja vršnjačkom međuetničkom nasilju i sklonosti diskriminaciji vršnjaka pripadnika nacionalne manjine. Dodatno, istražena je medijacijska uloga međugrupne tjeskobe i simboličke prijetnje u promatranim vezama. U istraživanju je sudjelovalo 160 zagrebačkih srednjoškolaca. Rezultati su pokazali slabu ali značajnu negativnu povezanost nacionalnog identiteta sa sklonosti prosocijalnom ponašanju te nisku ali značajnu pozitivnu povezanost sa sklonosti diskriminaciji. Utvrđena je medijacija simboličke prijetnje u oba slučaja, i pozitivnog i negativnog međugrupnog ishoda. Međugrupna tjeskoba nije se pokazala značajnim medijatorom ni u jednom slučaju. Utvrđeno je i da korišteni medijacijski model bolje objašnjava sklonost diskriminaciji nego sklonost prosocijalnom ponašanju što je osvijestilo potrebu za dubljim istraživanjem pozitivnih međugrupnih ishoda. Prikazana su metodološka ograničenja, smjernice za buduća istraživanja te praktične implikacije provedenog istraživanja.

Ključne riječi: nacionalni identitet, međugrupna tjeskoba, simbolička prijetnja, aktivni promatrači, diskriminacija


Maja Goja: National identity and intergroup outcomes in adolescents: the role of intergroup anxiety and symbolic threat

Summary

   The goal of this study was to determine correlation between national identity and positive and negative intergroup outcomes. More specifically, we measured tendency to act prosocially in a situation of witnessing intergroup interethnic bullying and tendency to discriminate a minority outgroup member. Additionally, we explored the mediating role of intergroup anxiety and perceived symbolic threat in the observed relationships. 160 students from two high schools in Zagreb participated in the study. Results showed weak but significant negative correlation between national identity and tendency to act prosocially, and low but significant positive correlation with tendency to discriminate. Perceived symbolic threat served as a mediator in both cases, regarding positive and negative intergroup outcomes. Intergroup anxiety was not confirmed as a significant mediator in any of the two  models. Additionally, we established that tendency to discriminate was better explained by the same mediation model than tendency to act prosocially, which raised awareness that more research needs to be conducted in this area. Methodological limitations, implications for further research and practical implications are discussed.
 
Key words: national identity, intergroup anxiety, symbolic threat, active bystandership, discrimination