Naziv studija: Preddiplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: dr. sc. Andrea Vranić, izv.prof.
Izvođači kolegija: dr. sc. Andrea Vranić, izv.prof., Marina Martinčević, asist.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski, 1.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 45 sati predavanja, 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način polaganja ispita: pisani ispit
Ciljevi kolegija:
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na percepciju i pamćenje. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim teorijskim pristupima te različitim fenomenima unutar područja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Učenje i viši kognitivni procesi), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
Sadržaj kolegija:
Definicije percepcije. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson). Računalna teorija percepcije (Maar). Razlika osjet-percept. Kapacitet osjetnih kanala. Dominantnost vidne percepcije. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija prema senzornom modalitetu. Percepcija pokreta. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija. Definicija pamćenja. Funkcije pamćenja. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija. Radno pamćenje. Pamćenje prema modalitetima. Implicitno-eksplicitno pamćenje. Zaboravljanje. Smetnje pamćenja.
Studentske obveze:
pisana i usmena prezentacija zadane teme, 2 kolokvija, pisani ispit
Raspored rada (po tjednima):
1. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija
2. Uvod u percepciju. Metode u kognitivnoj psihologiji.
3. Kemijska percepcija. Psihofizika.
4. Tjelesna percepcija. Placebo učinak.
5. Slušna percepcija. Teorija detekcije signala.
6. Vidna percepcija. Obrada odzgo-prema-dolje i odozdo-prema-gore.
7. Pažnja - kognitivni sustav i teorije pažnje. Učinak udešavanja.
8. Uvod u psihologiju pamćenja. Kodiranje, organizacija i
pronalaženje informacija u pamćenju.
9. Osjetno, kratkoročno i dugoročno pamćenje.
10. Radno
pamćenje i izvršne funkcije.
11. Dugoročno pamćenje: Organizacija
informacija i sustavi pamćenja
12. Zaboravljanje
13. Propusti
i poremećaji pamćenja
14. Lažna sjećanja i vjerodostojnost svjedočenja
15. Metamemorija
i svakodnevno pamćenje
Obavezna literatura:
Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Sternberg R. (2005). Kognitivna psihologija (poglavlje 5: Pamćenje: Modeli i istraživačke metode; poglavlje 6: Procesi pamćenja). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 143-162), Zagreb: Školska knjiga.
Vranić, A., & Tonković, M. (2012). (Ur.). Lažna sjećanja: Izvještaj 21. Ljetne psihologijske škole. Zagreb: FF Press.
Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. (str. 13-115; str. 173-188; str. 193-217 i str. 259-279) Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna literatura:
Baddeley, A.s. (1999). Essentials of Human Memory. East Sussex: Psychology Press.
