Od 2001. godine Margareta Jelić zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za socijalnu psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000., magistrirala 2003. a znanstveni stupanj doktora znanosti (polje psihologija, grana socijalna psihologija) stekla je 2008. Poslijediplomski studij psihologije upisala je 2001. godine, završivši ga 2003. godine uspješnom obranom magistarskog rada pod naslovom «Provjera postavki teorije socijalnog identiteta na etničkim grupama». U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 2010. godine, u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika 2016. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora 2018. godine.
Aktivno sudjeluje u istraživačkom radu na više domaćih i međunarodnih projekata iz područja socijalne psihologije. Do sada je bila voditeljica na dva međunarodna projekta te suradnica na dva projekta Hrvatske zaklade za znanost te na nekoliko domaćih i međunarodnih projekata. Objavila je preko 50 znanstvenih i stručnih radova i jedna je od urednica dvije knjige i jednog zbornika. Sudjelovala je na većem broju međunarodnih i domaćih konferencija i stručnih skupova s preko 100 izlaganja.
Kao članica katedre za socijalnu psihologiju sudjeluje u izvođenju obavezne i izborne nastave u preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim programima studija psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao nastavnica iz područja socijalne psihologije surađivala ili još uvijek predaje na studiju sociologije te krajobrazne arhitekture. Također mentorira diplomske i doktorske radove. Osim u nastavi angažirala se u dodatnom radu sa studentima kao suvoditeljica XV. i XXIV. Ljetne škole.
Uz to, kao članica organizacijskih odbora sudjelovala je u pripremi više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Povremeni je recenzent brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih časopisa, a surađuje i u stručnim projektima. Članica je Hrvatske psihološke komore, Društva za psihološku pomoć, Europskog udruženja socijalne psihologije (EASP), te Međunarodnog udruženja za istraživanje bliskih veza (IARR). Usavršavala se, među ostalim, u Nizozemskoj (2004) i Bergenu (2005) te bila gostujući predavač na Sveučilištu u Lausanni (Švicarska). Također je pohađala brojne znanstvene i stručne edukacije u zemlji i inozemstvu (primjena složenih kvantitativnih i kvalitativnih metoda u društvenim znanostima, krizne intervencije, prva psihosocijalna pomoć, stručne izobrazbe iz područja rodnih uloga i odnosa, obiteljske medijacije, metodike nastave usmjerene aktivnom učenju i razvijanju kritičkog mišljenja). Pohađala je i edukaciju iz geštalt psihoterapije te radi kao savjetovateljica u Savjetovalištu za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Glavno područje znanstvenog interesa Margarete Jelić su međugrupni odnosi, bliski odnosi te samopoimanje i samopoštovanje.
U području grupnih i međugrupnih odnosa bavi se prvenstveno socijalno rekonstrukcijskim procesima u zajednicama pogođenima ratom uz naglasak na oblike vezanosti za naciju odnosno razvoj (etničkog) identiteta, te njihov značaj u odnosima manjine i većine. Posebno je zanima uloga škole u oblikovanju socijalnih identiteta te u socijalnoj integraciji djece izbjeglica. Voditeljica je projekta Integracija djece izbjeglica u školama: istraživanje efikasnosti školskih intervencija u izgradnji pozitivnih međugrupnih odnosa djece-izbjeglica i domicilne djece u Hrvatskoj (IRCiS)
U sklopu teme o bliskim odnosima fokusirala se na istraživanje uloge privrženosti na zadovoljstvo odnosom, te na dijadna istraživanja bračnih i općenito partnerskih odnosa.
Također se bavi istraživanjima samopoštovanja i srodnih konstrukata i njihovom ulogom u interpersonalnim odnosima, kao i u grupnom i međugrupnom kontekstu.
Odabrane publikacije
Autorske knjige
Čorkalo Biruški, D., Jelić, M., Kapović, I., Baketa, N., Bovan, K., Dumančić, F., Kovačić, M., Tomić, I., Tonković, M. i Uzelac, E. (2020). Preživjeti i živjeti: Hrvatsko društvo u vrijeme koronakrize/To survive and live: Croatian society during the corona crisis. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung.
Čorkalo Biruški, D., Jelić, M., Pavin Ivanec, T., Pehar, L., Uzelac, E., Rebernjak, B. i Kapović, I. (2019). Obrazovanje nacionalnih manjina i međuetnički stavovi u Hrvatskoj: Stanje, izazovi, perspektive. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung.
Kamenov, Ž, Jelić, M., Huić, A, Ćosić, A. Fogec, M., Glavaš, I., Gužvica, M., Ivanković, I., Jelić, N., Jurković, E., Ladika, D., Mesić, A., Mihatović, D., Mihelčić, G., Mišak, I., Mitrović, D., Mornar, M., Racz, T. B., Rakamarić, B., Roje, L., Roje, M., Sirotković, L., Vrbat, I., Vuić, A. (2016). Problemi i izazovi seksualnih manjina u Hrvatskoj. 24. Ljetna psihologijska škola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Komiža, otok Vis, 2014. Zagreb: FF Press (znanstvena knjiga, domaća recenzija)
Radovi u časopisima
Tonković, M., Dumančić, F., Jelić, M. i Čorkalo Biruški, D. (2021). Who believes in COVID-19 conspiracies in Croatia? Prevalence and predictors of conspiracy beliefs. Frontiers in Psychology. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2021.643568
Hässler, T., Ullrich, J., Sebben, S., et al. (2021). Needs satisfaction in intergroup contact: A multinational study of pathways toward social change. Journal of Personality and Social Psychology.
Mihić, V., Jelić, D. i Jelić, M. (2021). Attitudes toward European integration in Serbia and Croatia – The importance of sociodemgraphic variables and national attachment. Primenjena Psihologija, 13(1), 53-77.
Jelić, M., Čorkalo Biruški, D. & Rebernjak, B. (2020). If school walls could talk: A mixed-method study of physical space marking in promoting multiculturalism. Current Psychology. https://doi.org/10.1007/s12144-020-01087-3
Hässler, T., Ullrich, J., Bernardino, et al. (2020). A large-scale test of the link between intergroup contact and support for social change. Nature Human Behavior, 4, 380–386.
Čorkalo Biruški, D., Pehar, L., Jelić, M., Pavin Ivanec, T. i Tomašić Humer, J. (2020). Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilacionizmu većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice. Društvena istraživanja, 29(1), 23-47. https://doi.org/10.5559/di.29.1.02
Uzelac, E. i Jelić, M. (2020). Social identities and attitudes towards assimilationism and multiculturalism in four multiethnic environments. Book of Selected Proceedings of the 21st Psychology Days in Zadar, 201-216.
Kamenov, Ž., Huić, A., Jelić, M. (2019). Attitudes towards Gay and Lesbian Parental Rights among Heterosexual Croatian Citizens: The Effect of Traditional Gender-Role Attitudes. Croatian Sociological Review, 49(2), 231-251
Vranić, A., Jelić, M. i Tonković, M. (2018). Functions of autobiographical memory in younger and older adults. Frontiers in Psychology, 9, 1-10.
Anderson, C.A., Suzuki, K., Swing, EL., Groves, C.L., Gentile, D.A., Prot, S., Pan Lam, C., Sakamoto, A., Horiuchi, Y., Krahe, B., Jelic, M., Liuqing, W., Toma, R., Warburton, W.A, Zhang, X., Tajima, S., Qing, F., & Petrescu, P. (2017). Media Violence and Other Aggression Risk Factors in Seven Nation. Personality and Social Psychology Bulletin, 43(7), 986-998.
Huic, A., Jelic, M. i Kamenov, Z. (2018). Essentialist Beliefs About Homosexuality Predict Positive and Negative Behavioral Intentions Toward Lesbian Women and Gay Men. Journal of Homosexuality, 65(12), 1631-1655.
Saleem, M., Prot, S., Cikara, M., Lam, BCP, Anderson, C.A. i Jelic, M. (2015). Cutting Gordian Knots: Reducing Prejudice Through Attachment Security. Personality and Social Psychology Bulletin, 41(11), 1-15.
Prot, S., Gentile, D. A., Anderson, C. A., Suzuki, K., Swing, E., Lim, K. M., Horiuchi, Y., Jelic, M., Krahé, B., Liuqing, W., Liau, A., Khoo, A., Petrescu, P. D., Sakamoto, A., Tajima, S., Toma, R. A., Warburton, W., Zhang, X., & Lam, B. C. P. (2014). Long-Term Relations Among Prosocial Media Use, Empathy, and Prosocial Behavior. Psychological Science, 25(2), 358-368.
Jelić, M., Kamenov, Ž. i Huić, A. (2014). Perceived spouse’s affectionate and antagonistic behaviours and marital satisfaction. Društvena istraživanja, 23(1), 87-107.
Jelić, M. i Kamenov, Ž. (2015). Age Differences in Effects of Family Structure and Quality on Attachment to Family and Romantic Partners. Psychological Topics, 24, 1, 155-172.
Jelić, M., Čorkalo Biruški, D. i Ajduković, D. (2014). Ideološki stavovi većinske grupe u dvije višeetničke sredine. Revija za socijalnu politiku, 21(1), 19-42.
Jelić, M., Čorkalo Biruški, D. i Ajduković, D. (2013). Predictors of Collective Guilt After The Violent Conflict. Collegium Antropologicum, 37 (1), 1-10.
Cjelovita bibliografija
Dr. sc. Margareta Jelić, izv. prof.
Soba: C-306, Tel. 4092-189
E-mail: mjelic@ffzg.hr
termin konzultacija:
prema dogovoru putem e-maila
Područja njenog stručnog rada uključuju pružanje psihosocijalne podrške u krizom pogođenoj zajednici, socijalnu rekonstrukciju zajednice nakon sukoba, krizne intervencije usmjerene na pojedinca i zajednicu te pitanja ravnopravnosti manjina. Između ostalog, bila je koordinatorica kriznih intervencija i sudjelovala u provedbi nekoliko kriznih intervencija u sustavu prosvjete i socijalne skrbi, kao i u sklopu Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta. Također je bila uključena u pružanje pomoći stradalima u potresu putem telefonske linije HPK, ali i kao dio mobilnog tima za PSP na području Petrinje i Siska. U sklopu projekta „INCLuDE“ - Međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja koji provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razvija i provodi program treninga za nastavnike koji će is osposobiti za provedbu lokalnih akcija s ciljem bolje integracije izbjeglica u lokalnu socijalnu okolinu. Kao članica stručne skupine za područje psihologije pri NCVVO je pripremala i ispravljala testove za državnu maturu iz psihologije.
Recenzentica je u mnogim domaćim i stranim znanstvenim i stručnim časopisima: Journal of Social and Political Psychology, Psihologija, Personal Relationships, Stress & Health, Philosophica, Psychological Reports, Revija za psihologiju, Suvremene teme, Ljetopis socijalnog rada, Suvremena psihologija, Socijalna psihijatrija, Psihologijske teme, Kulturologija, Društvena istraživanja, Primenjena psihologija, Psihološka istraživanja, Socijalna ekologija, kao i recenzentica za znanstvene skupove DRZB, Current trends in Psychology i Alpe-Adria. Recenzirala je jednu knjigu i jedan zbornik. Članica je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa PHILOSOPHICA- International Journal of Social and Human Sciences.
Suautorica je nekoliko psiholoških mjernih instrumenata, jedna je od prevoditeljica knjige Luciferov učinak: kako dobri ljudi postaju zli / Zagreb : TIM press (2009), a objavila je i 10ak stručnih tekstova.
Jedna je od voditeljica dvije Ljetne psihologijske škole (2005. i 2014.).
Bila je članica Etičkog povjerenstva za istraživanja s ljudima Odsjeka za psihologiju, članica Povjerenstva na priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Odsjeka za psihologiju te dopročelnica Odsjeka za psihologiju. Na fakultetskoj razini je osim zamjenice predstavnika u Vijeću društveno-humanističkoga područja te predstavnice u Vijeću Filozofskog fakulteta, također bila predsjednica Savjeta savjetovališta, te je članica Povjerenstva za zaprimanje prijava za spolno uznemiravanje, zlostavljanje, kršenje načela rodne ravnopravnosti i povezanih oblika diskriminacije i uznemiravanja te utvrđivanje činjenica.
Članica je Hrvatske psihološke komore, Društva za psihološku pomoć, Europskog udruženja socijalne psihologije (EASP), te Međunarodnog udruženja za istraživanje bliskih veza (IARR). Bila je članica međunarodne mreže The European Network for Traumatic Stress (TENTS) za Jugoistočnu Europu te sudjelovala u provođenju fokusnih grupa i izradi izvještaja te izlaganju nalaza. Također je članica Upravnog odbora Društva za psihološku pomoć.
U Hrvatskoj je aktivno sudjelovala u organizaciji nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija s velikim brojem sudionika od kojih treba posebno izdvojiti sljedeće: 15th General Meeting of the European Association of Experimental Social Psychology ( 2008.), 10th European Conference on Traumatic Stress - ECOTS (2007.), 6th International Conference on Health and Human Rights - ISHHR (2001.) te više puta za konferenciju Dani Ramira i Zorana Bujasa. Također je bila članica regionalnog odbora međunarodnog psihologijskog skupa u Novom Sadu (2013). Na znanstvenim skupovima organizirala je nekoliko simpozija.
Od 2001. godine aktivno sudjeluje u radu Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu. S ciljem kvalitetnijeg savjetodavnog rada kontinuirano sudjeluje u edukacijama, radionicama i stručnim predavanjima, a završila je i edukaciju iz Gestalt psihoterapije.
U organizaciji Centra za primijenjenu psihologiju 2013. godine kao koautorica i suvoditeljica održala je radionicu "Fokusne grupe", koja je bila usmjerena na istraživački i praktični značaj korištenja fokusnih grupa u radu psihologa u različitim okruženjima. Također je u sklopu stručnih projekata moderirala brojne fokusne grupe usmjerene na istraživanje tržišta, zadovoljstvo djelatnika poznate tvrtke te identitet grada Osijeka.
Aktivno je sudjelovala u popularizaciji psihologije kao znanosti održavanjem radionica i predavanja na manifestacijama poput PsihoFesta – festivala popularne psihologije psihologije (2011., 2013. i 2017. i 2019. godine) i Znanstvenog piknika (2013.). Također je jedna od autorica udžbenika Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori te jedna od autora u knjigama Psihofestologija i Psihofestologija 2 koje populariziraju psihologiju kao znanost.