HR | EN

Ekološka psihologija

ECTS: 5 
Godište: III. godina, VI. semestar
Nastavnik: Dr.sc. Margareta Jelić

 

Ciljevi kolegija  
Studenti će upoznati sadržaje i metode koje omogućuju psihologu sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline. Razumjet će složene odnose čovjeka i okoline i odrednice ponašanja u i prema nekoj okolini. Moći će evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini i sudjelovati u planiranju okoline.

Iskustvenim učenjem će proći kroz proces planiranja i provedbe istraživanja te analize i interpretacije dobivenih nalaza i pisanje izvještaja istraživačkog rada.

 

Ishodi

Studenti će moći navesti i objasniti specifičnosti osnovnih metoda za prikupljanje podataka u području ekološke psihologije.

Moći će navesti teorijske modele ekološke psihologije te objasniti njihove postavke, te ih prepoznati na primjerima iz okoline. 

Studenti će moći provesti primijenjeno istraživanje: isplanirati nacrt istraživanja u odabranom području te evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini. Uz to će moći analizirati dobivene podatke, interpretirati ih i prezentirati pismeno i usmeno.

 

Raspored rada

  1. Definicija ekološke psihologije i aktualne teme u području. Važnost zelenih površina za ljudsko zdravlje. 
  2. Odnos spram prirodnih i neobnovljivih resursa. Odrednice ponašanja prema okolini. 
  3. Metodološke specifičnosti i načini prikupljanja podataka u području ekološke psihologije. 
  4. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline na konkretnim primjerima. Determinizam i interakcionizam.
  5. Okolinski stresori, njihov učinak na čovjeka i načini prevencije. Percepcija opasnosti i ponašanje u nesrećama i katastrofama.
  6. Percepcija i kognicija okoline. Kognitivne mape. Percipirana kvaliteta okoline – metode procjene, razlika između subjektivnog i objektivnog pristupa procjeni kvalitete okoline.
  7. Socijalne dimenzije prostora: osobni prostor, zbijenost, privatnost, teritorijalnost.
  8. Urbana i stambena okolina. Okolina i vandalsko ponašanje. Branjivi prostor.
  9. Mjesto i identitet. Privrženost mjestu – konstrukti doma i susjedstva.
  10. Adaptivno ponašanje u različitim okolinama. Planiranje okoline.
  11. Odabir i priprema istraživačke teme iz ekološke psihologije.
  12. Analiza istraživanja i spoznaja o odabranoj istraživačkoj temi. Razvoj metodologije i instrumentarija za prikupljanje podataka.
  13. Kritička analiza odabrane metodologije i prikupljanje podataka.
  14. Analiza podataka i interpretacija.
  15. Završni izvještaj o provedenom istraživanju.

Studentske obaveze: Redovito pohađanje nastave; Samostalno proučavanje literature i osmišljavanje nacrta istraživanja, Aktivno sudjelovanje u osmišljavanju, provedbi, obradi rezultata i izlaganju nalaza provedenog istraživanja 

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja
2 sata predavanja i 2 sata vježbi i seminara tjedno tijekom jednog semestra. Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz individualne i grupne zadatke na terenu te pismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Bell, P.A., Fisher, J.D., Baum, A.m Greene, T,.C. (2006). Environmental psychology. New York: Holt, Rinehart and Wilson

 

Dodatna literatura

Ajduković, D. (1991). Čovjekova okolina i psihologija. U: V. Kolesarić, M.Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju, 449-509. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Ajduković, D. (1984). Psihologijski pogled na jedan aspekt društvene krize. Primijenjena psihologija, 5, 244-247.

Ajduković, D. (1984). Psihologijski problemi istraživanja kvalitete stanovanja. Zbornik radova "VI Dani psihologije", 47-54. Zadar: Filozofski fakultet.

Ajduković, D. (1988). A contribution to the methodology of personal space research. Psychologische Beiträge, 30, 198-208.

Ajduković, D. i Bistrović, E. (1987). Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnih prostornih mapa. Revija za psihologiju, 17, 67-80.

Bechtel, R., Churchman, A. (2007). Handbook of environmental psyhology. New York: Plenum Press.

Čorkalo, D. (1992).Psihologijski aspekti istraživanja percepcije opasnosti. Socijalna ekologija, 1, 63-81.

Jelić, M., Löw Stanić, A. (2014). Utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu. Socijalna ekologija, 23(2), 151-174.

Jelić, M., Šeruga, M., Mikloušić, I. (2014). Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova. Socijalna ekologija. 22 (3), 183-200

Trstenjak. A. (1984). Ekološka psihologija. Ljubljana: ČGP Delo.