Okvirni sadržaj predmeta
Odnos individualnog i grupnog tretmana. Klasifikacija tretmanskih grupa. Planiranje tretmanskih grupa. Faze razvoja tretmanske grupe. Razine intervencija u tretmanskim grupama – intrapersonalne, interpersonalne, intervencije u okruženju. Kreativne tehnike u grupnom tretmanu. Specifičnosti grupne strukture i procesa. Neformalne uloge članova grupe.  Sukobi u tretmanskoj grupi. Uloga i funkcije voditelja usmjerene na socio-emocionalne odnose članova i ostvarivanje individualnih i grupnih ciljeva. Suvoditeljski rad. Etička pitanja grupnog tretmana. Evaluacija grupnog tretmana kao intervencije. Specifičnost grupnog tretmana s nedobrovoljnim klijentima. Upoznavanje s primjenom grupnog tretmana u praksi. Kolegij promiče načela osnaživanja klijenata i razvija humanističke vrijednosti, kao npr. međusobne odgovornosti, prava na uključenost i prihvaćenost, slobodno izražavanje i uvažavanje,  različitost, slobodu izbora.
 
Cilj
Studenti će moći objasniti specifičnosti grupnog tretmana iz psihosocijalne perspektive. Moći se opisati dinamiku razvoja i ishode neformalnih uloga u grupi. Moći će planirati i voditi tretmanske grupe grupe, procjenjivati i evaluirati ishoda grupnog tretmana. Steći će iskustvo s interaktivnim modelom vodstva u grupi i moći će ga primijeniti u praksi.
 
Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja
2 sata predavanja i 2 sata vježbi. Nastava se temelji na modelu iskustvenog učenja.
Procjenjivanje znanja odvija se tijekom nastave gdje je svaki student dužan prirediti i prikazati u svoj obrazovnoj grupi neku od aktivnosti značajnih za vođenje grupa.
Konačna procjena znanja je usmeni ispit.
 
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Ajduković, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
 
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Časopis Group work
 
Bodovna vrijednost predmeta
5 ECTS.

Način polaganja ispita
Usmeno.

Oblici nastave s brojem sati semestralno:
30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Nastava se temelji na modelu iskustvenog učenja.