Thomas M. Achenbach, Profesor psihijatrije i psihologije, Sveučilište u Vermontu

Empirijski utemeljena multikulturalna procjena psihopatologije

Sustavna empirijski utemeljena procjena psihopatologije iznikla je iz konceptualnog okvira u kojem je ishodište pronašla razvojna psihopatologija kao znanstvena disciplina. Ovakav način procjene koristi znanstvene metode s ciljem identificiranja obrazaca psihopatologije koji su povezani sa stupnjem i redoslijedom razvojnih promjena. Predavanje Dr. Achenbacha prikazat će povijest razvoja postupaka za empirijski utemeljenu procjenu psihopatologije, te kako su se oni unaprjeđivali uključivanjem podataka dobivenih od više različitih procjenjivača u više razvojnih razdoblja i iz različitih kultura. Dr. Achenbach prikazat će rezultate multikulturalnih istraživanja provedenih na osobama u dobi od 1,5-5, 6-18 i 18-59 godina koji su prikupljeni u oko 50 različitih društava, kao i mogućnost praktične primjene nalaza tih istraživanja u kliničkoj i školskoj praksi, u obrazovanju i treningu stručnjaka kao i u istraživanjima.

Kevin R. Murphy, Lamorinda Consulting i Državno sveučilište u Coloradu

Procjena radnog učinka je i više i manje od mjere učinka

Procjene nadređenih često se koristi kao mjera radnog učinka zaposlenika. Iako danas postoji konsenzus o tome da procjene nadređenih nisu najbolje mjere radnog učinka, mišljenja se razilaze kada treba odgovoriti na pitanje – zašto. U okviru ovog predavanja bit će raspravljene teorije i istraživanja o individualnim, organizacijskim i socijalizacijskim faktorima koji doprinose pristranosti evaluacija podređenih od strane nadređenih, kao i metode za poboljšanje pouzdanosti i valjanosti procjenjivačkih mjera radne učinkovitosti.

Dragutin Ivanec, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

U različitom kontekstu različito boli – psihološke perspektive osjeta boli

Svi naši osjetno-perceptivni sustavi doprinose prilagodbi organizma u promjenjivoj okolini. Iako je vid u tom smislu u literaturi često istaknut kao najvažniji, te se procjenjuje da čak do 80% svih svjesnih informacija iz okoline primamo i obrađujemo putem vida, jasna činjenica da slijepi ljudi mogu efikasno funkcionirati govori da bez tog sustava organizam može opstati. Bez osjeta boli to nije moguće. Intuitivno je jasno da je taj osjetno-perceptivni sustav krucijalan za opstanak jedinke. On nas upozorava na nepovoljnu okolinu ili procese unutar organizma koji mogu biti vrlo štetni, i ukoliko zbog nekih (rijetkih) razloga taj sustav nije funkcionalan, kako nas u to poučavaju rijetki zabilježeni slučajevi, organizam ne može opstati. U izlaganju će biti prikazane neke opće ali i specifične karakteristike osjeta i percepcije boli. Kratka usporedba boli i ostalih osjetno perceptivnih sustava temeljit će se na analizi različitih kontekstualnih utjecaja na osjete i percepciju. Svrha je prikazati činjenicu da svi naši osjetno-perceptivni sustavi ne rade po načelu preslike podražajnog sklopa, već je u najvećem broju svjesnih reakcija na vanjsko podraživanje na djelu, u najširem smislu rečeno, jednostavnija ili složenija interakcija između različitih osjetno perceptivnih sustava kao i njihova interakcija s višim kognitivnim procesima. Kod osjeta boli, razumijevanje takvih kontekstualnih čimbenika može biti osobito interesantno, jer potencijalna mogućnost promjene, odnosno smanjenja jačine boli poželjna je situacija. Mogućnosti modulacije količine nociceptivne aktivnosti u kontekstu promjene psiholoških faktora interesantna je i iz pragmatičkih ali i iz spoznajnog stajališta. U izlaganju će biti prikazani rezultati istraživanja o ulozi različitih psiholoških faktora u promjeni jačine doživljene boli: od distrakcije pažnje, pojave emocija, stvaranja očekivanja i procesa učenja pa sve do promijenjenih stanja svijesti. Rezultati ukazuju i sugeriraju da pojedini psihološki i kontekstualni čimbenici, ali i njihova interakcija može dovesti do značajnih promjena doživljaja boli, i što je važno spomenuti i do modulacije fizioloških procesa u osnovi nastanka osjeta boli. U tom smislu najviše je istraživan i ovdje prikazan placebo efekt, par exellence primjer kontekstualnog utjecaja u modulaciji osjetno perceptivnog sustava boli.