HR | EN

Biološka psihologija II

Naziv studija: Prediplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: dr. sc. Meri Tadinac, red. prof.
Izvođači kolegija: dr. sc. Meri Tadinac, red. prof., dr. sc. Ivana Hromatko, izv. prof., Katarina Faraguna, asist.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (ljetni, 2.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 45 sati predavanja, 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: Biološka psihologija I
Način polaganja ispita: pismeno

 

Cilj kolegija

Razumijevanje biološke osnove motivacije, bioloških ritmova, budnosti i spavanja, pažnje, učenja i pamćenja, govora, te poremećaja tih procesa.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu

Ovaj kolegij studentima pruža spoznaje o biološkoj osnovi te filogenetskom i ontogenetskom razvoju različitih oblika doživljavanja i ponašanja, s kojima će se studenti kasnije upoznavati u drugim kolegijima.

Sadržaj kolegija

 Unutar svake nastavne jedinice seminari prate predavanja, tj. na njima se različitim metodama i oblicima rada razrađuju i produbljuju sadržaji usvojeni na predavanju te sadržaji koje su studenti samostalno obradili, uz korištenje najaktualnijih istraživanja iz obrađivanih područja.

 1. Autonomni živčani sustav: građa Građa i funkcija simpatikusa i parasimpatikusa – centri, aferentna i eferentna vlakna. Autonomni refleksni luk. Hipotalamus – skupine jezgara, glavne funkcije.. Limbički sustav: kortikalne i subkortikalne strukture. Osnovne funkcije.

2. i 3.Endokrini sustav: Uloga endokrinog sustava u organizmu. Mehanizmi djelovanja hormona. Sustav negativne povratne sprege. Žlijezde i njihova funkcija te posljedice disfunkcije: hipofiza (adenohipofiza i neurohipofiza), nadbubrežne žlijezde (srž i kora), tiroidna žlijezda, paratiroidne žlijezde, gušterača, spolne žlijezde. Interakcija endokrinog i živčanog sustava.

4. Biotičke potrebe: Definicija biotičkih potreba. Pojam homeostaze.

Termoregulacija: važnost održavanja stalne tjelesne temperature, egzotermni i homeotermni organizmi, mehanizmi kojima se tijelo brani od pregrijavanja i pothlađivanja. Vrućica.

5. Regulacija hranjenja -  Probava; faze metabolizma; regulacija količine, hranjive vrijednosti i sastava hrane. Lateralni i  ventromedijalni hipotalamus kao centri za glad i sitost; teorije hranjenja – teorije fiksne razine i teorije pozitivnih poticaja. Činitelji koji određuju kada, koliko i što jedemo. Povratni signali sitosti. Poremećaji regulacije uzimanja hrane: pretilost, anoreksija i bulimija.

6. Regulacija tjelesnih tekućina: Teorija pozitivnih poticaja i pijenje. Unutarstanična i izvanstanična tekućina. Osmotska i hipovolumska žeđ: uzroci, centri, neuralni i hormonalni mehanizmi.

Seksualne potrebe: uloga spolnih hormona. Hormonalna kontrola menstrualnog ciklusa. Organizirajući i aktivirajući učinci spolnih hormona. Varijacije u spolnom razvoju i spolnoj orijentaciji.

7. i 8. Čuvstva: Periferni fiziološki korelati čuvstava. Središnje strukture uključene u regulaciju čuvstava. Teorije čuvstava. Psihokirurgija. Moždana područja pozitivnog i negativnog potkrepljenja.

9. i 10. Spavanje, budnost i cirkadijurni ritmovi: Biološki ritmovi. Neuralni mehanizmi cikličkog izmjenjivanja spavanja i budnosti. Suprahijazmatska jezgra. Promjenljivost bioloških ritmova. Faze spavanja i njihova svojstva: sporovalno i REM spavanje. Sanjanje. Teorije spavanja – evolucijska teorija i teorija restitucije. Fiziološki mehanizmi u osnovi spavanja i budnosti. Poremećaji spavanja.

11. i 12. Učenje i pamćenje: Vrste učenja – perceptivno učenje, učenje veze podražaj-reakcija, motoričko učenje, učenje odnosa. Neurofiziološka osnova senzornog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Habituacija, senzitizacija LTP. Uloga pojedinih dijelova živčanog sustava u učenju i pamćenju. Poremećaji pamćenja.

13. Lateralizacija funkcija moždanih hemisfera: metode ispitivanja lateralizacije – podaci prikupljeni na kliničkim skupinama, istraživanja na normalnoj populaciji, anatomsko-fiziološki korelati. Osnovni nalazi.

14. Govor – neurofiziološka osnova razumijevanja i produkcije govora, poremećaji govornog funkcioniranja.

15. Pažnja: selektivna pažnja, sljepoća za promjene.

Literatura

Obvezatna:

TADINAC, M. i HROMATKO, I.: Uvod u biološke osnove doživljavanja i ponašanja. FF Press i Dominković, Zagreb, 2012.

Pinel, J.P. (2001). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Poglavlja: 
10;
11;
12;
14;
15 (15.3);
16;
17 (17.1, 17.2., 17.3.)

 

Dopunska:

ANATOMSKI ATLAS – živčani sustav.

Judaš, M. i Kostović, I. (1997): Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD.

Kalat, J.W. (1992): Biological psychology, Wadsworth, Belmont.

Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i stručnih časopisa

Interaktivni CD-ROM (mogu se posuditi u knjižnici):

"TheAnimated Brain" Brainviews, Ltd

"Interbrain" Springer Verlag

"Interactive Brain Atlas" University of Washington, Seattle

"Human Physiology" WCB McGraw-Hill

"Dynamic Human" WCB McGraw-Hill

"Explorations in human biology" WCB McGraw-Hill