Naziv studija: Prediplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: dr. sc. Meri Tadinac, red. prof.
Izvođači kolegija: dr. sc. Meri Tadinac, red. prof., dr. sc. Ivana Hromatko, izv. prof., Katarina Faraguna, asist.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (ljetni, 2.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 45 sati predavanja, 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: Biološka psihologija I
Način polaganja ispita: pismeno
Cilj kolegija
Razumijevanje biološke osnove motivacije, bioloških ritmova, budnosti i spavanja, pažnje, učenja i pamćenja, govora, te poremećaja tih procesa.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu
Ovaj kolegij studentima pruža spoznaje o biološkoj osnovi te filogenetskom i ontogenetskom razvoju različitih oblika doživljavanja i ponašanja, s kojima će se studenti kasnije upoznavati u drugim kolegijima.
Sadržaj kolegija
Unutar svake nastavne jedinice seminari prate predavanja, tj. na njima se različitim metodama i oblicima rada razrađuju i produbljuju sadržaji usvojeni na predavanju te sadržaji koje su studenti samostalno obradili, uz korištenje najaktualnijih istraživanja iz obrađivanih područja.
1. Autonomni živčani sustav: građa Građa i funkcija simpatikusa i parasimpatikusa – centri, aferentna i eferentna vlakna. Autonomni refleksni luk. Hipotalamus – skupine jezgara, glavne funkcije.. Limbički sustav: kortikalne i subkortikalne strukture. Osnovne funkcije.
2. i 3.Endokrini sustav: Uloga endokrinog sustava u organizmu. Mehanizmi djelovanja hormona. Sustav negativne povratne sprege. Žlijezde i njihova funkcija te posljedice disfunkcije: hipofiza (adenohipofiza i neurohipofiza), nadbubrežne žlijezde (srž i kora), tiroidna žlijezda, paratiroidne žlijezde, gušterača, spolne žlijezde. Interakcija endokrinog i živčanog sustava.
4. Biotičke potrebe: Definicija biotičkih potreba. Pojam homeostaze.
Termoregulacija: važnost održavanja stalne tjelesne temperature, egzotermni i homeotermni organizmi, mehanizmi kojima se tijelo brani od pregrijavanja i pothlađivanja. Vrućica.
5. Regulacija hranjenja - Probava; faze metabolizma; regulacija količine, hranjive vrijednosti i sastava hrane. Lateralni i ventromedijalni hipotalamus kao centri za glad i sitost; teorije hranjenja – teorije fiksne razine i teorije pozitivnih poticaja. Činitelji koji određuju kada, koliko i što jedemo. Povratni signali sitosti. Poremećaji regulacije uzimanja hrane: pretilost, anoreksija i bulimija.
6. Regulacija tjelesnih tekućina: Teorija pozitivnih poticaja i pijenje. Unutarstanična i izvanstanična tekućina. Osmotska i hipovolumska žeđ: uzroci, centri, neuralni i hormonalni mehanizmi.
Seksualne potrebe: uloga spolnih hormona. Hormonalna kontrola menstrualnog ciklusa. Organizirajući i aktivirajući učinci spolnih hormona. Varijacije u spolnom razvoju i spolnoj orijentaciji.
7. i 8. Čuvstva: Periferni fiziološki korelati čuvstava. Središnje strukture uključene u regulaciju čuvstava. Teorije čuvstava. Psihokirurgija. Moždana područja pozitivnog i negativnog potkrepljenja.
9. i 10. Spavanje, budnost i cirkadijurni ritmovi: Biološki ritmovi. Neuralni mehanizmi cikličkog izmjenjivanja spavanja i budnosti. Suprahijazmatska jezgra. Promjenljivost bioloških ritmova. Faze spavanja i njihova svojstva: sporovalno i REM spavanje. Sanjanje. Teorije spavanja – evolucijska teorija i teorija restitucije. Fiziološki mehanizmi u osnovi spavanja i budnosti. Poremećaji spavanja.
11. i 12. Učenje i pamćenje: Vrste učenja – perceptivno učenje, učenje veze podražaj-reakcija, motoričko učenje, učenje odnosa. Neurofiziološka osnova senzornog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Habituacija, senzitizacija LTP. Uloga pojedinih dijelova živčanog sustava u učenju i pamćenju. Poremećaji pamćenja.
13. Lateralizacija funkcija moždanih hemisfera: metode ispitivanja lateralizacije – podaci prikupljeni na kliničkim skupinama, istraživanja na normalnoj populaciji, anatomsko-fiziološki korelati. Osnovni nalazi.
14. Govor – neurofiziološka osnova razumijevanja i produkcije govora, poremećaji govornog funkcioniranja.
15. Pažnja: selektivna pažnja, sljepoća za promjene.
Literatura
Obvezatna:
TADINAC, M. i HROMATKO, I.: Uvod u biološke osnove doživljavanja i ponašanja. FF Press i Dominković, Zagreb, 2012.
Pinel, J.P. (2001). Biološka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Poglavlja:
10;
11;
12;
14;
15 (15.3);
16;
17 (17.1, 17.2., 17.3.)
Dopunska:
ANATOMSKI ATLAS – živčani sustav.
Judaš, M. i Kostović, I. (1997): Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD.
Kalat, J.W. (1992): Biological psychology,
Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i stručnih časopisa
Interaktivni CD-ROM (mogu se posuditi u knjižnici):
"TheAnimated Brain" Brainviews, Ltd
"Interbrain" Springer Verlag
"Interactive Brain Atlas"
"Human Physiology" WCB McGraw-Hill
"Dynamic Human" WCB McGraw-Hill
"Explorations in human biology" WCB McGraw-Hill