2020  Psihofiziološke i neuralne odrednice kognitivne i afektivne  plastičnosti u odrasloj dobi

2019  Provjera modela adaptivne kalibracije stresnih reakcija: psihofiziološki korelati

2018  Provjera evolucijskih postavki o prilagodbi i zdravlju: psihofiziološki korelati afektivnih i kognitivnih aspekata alostaze - uspostava laboratorija

2014-17 Provjera evolucijskih postavki o prilagodbi i zdravlju

2013  Primjena darvinijanskog modela stresa u zdravstvenoj psihologiji 

2020-2023 Hrvatska zaklada za znanost: "Afektivni kognitivni trening: Neuralni, kognitivni i bihevioralni učinci"
(Andrea Vranić - voditeljica projekta; Ivana Hromatko - suradnik na projektu)

2019-2022 HKO projekt "Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu", FER - FFZG
(Renata Geld - voditeljica projekta; Ivana Hromatko - suradnik na projektu)

Želite provesti eksperiment, a nemate odgovarajući softver? Pripremate diplomski rad, a nemate ideja? Kolega Nenad Brkić osmislio je nekoliko vrlo zanimljivih (besplatno dostupnih!) softvera za generiranje eksperimenata, uglavnom iz područja kognitivne neuroznanosti. Možete ih naći ovdje.

Svrha ovog projekta je provjera postavki evolucijskog modela prilagodbe i zdravstvenih ishoda. Od ranije je poznato da su, ovisno o individualnim osobinama i okolini, neki pojedinci skloniji stresom induciranim poremećajima od drugih. Međutim, u klasičnim psihološkim modelima prilagodbe i zdravlja često se zanemarivala činjenica da prirodni odabir djeluje tako da maksimalizira reproduktivni uspjeh prilagođenih organizama, a ne njihovu individualnu sreću, zdravlje ili dugovječnost: ako su individualno zdravlje i reproduktivni uspjeh u međusobnom konfliktu, prirodni odabir favorizira reproduktivni uspjeh (Nesse, 2001). U okviru darvinijanskog koncepta stresa postavlja se pitanje zašto određeni pojedinci obolijevaju upravo od određenih bolesti: primjerice, zašto neki ljudi razviju reumatoidni artritis, a neki depresiju? Različiti organizmi usvajaju različite bihevioralne strategije suočavanja sa stresom. Oni se međusobno razlikuju i po svojim kapacitetima održavanja alostaze - temeljnog adaptivnog procesa kojim se aktivno održava stabilnost unutar promjene, tj. kojim se organizam prilagođava predvidljivim i nepredvidljivim događajima (McEwen i Wingfield, 2003). Alostatski trošak organizma raste kada se medijatori alostaze, poput hormona, neurotransmitera ili imunocitokina otpuštaju prečesto ili nedovoljno. Kako alostaza ovisi o temeljnim tipovima ličnosti i temperamenta te djeluje različito u različitim uvjetima, pretpostavljamo da je moguće identificirati određene skupine i situacije u kojima postoji veći rizik za razvoj određenih bolesti (npr. pojedinci određenih psiholoških karakteristika, niži društveno-ekonomski slojevi, žene u određenim životnim razdobljima, partneri u nekvalitetnim vezama). Osim samih zdravstvenih ishoda, u istraživanju će biti prikupljene razne elektrofiziološke mjere, poput P300 vala (koji se dovodi u vezu s osobinama temperamenta i ličnosti za koje se može pretpostaviti da su medijatori u alostatskim procesima), hemisfernih razlika u amplitudi valova unutar ? frekvencijskog pojasa (za koje se smatra da odražavaju razlike između pojedinaca s izraženijim sustavom inhibicije odnosno aktivacije) i mjera srčanog rada u interakcijama bračnih partnera s različitim komunikacijskim obrascima. Očekujemo da će se kod pojedinaca s izraženijom aktivnošću sustava aktivacije u usporedbi s onima s izraženijim sustavom inhibicije, zbog različite fiziološke podloge njihovih strategija suočavanja pokazati sklonost razvoju drugačijih vrsta oboljenja.

Za pregledavanje radova objavljenih u sklopu ovog projekta, kliknite ovdje.

BIOPSIHOSOCIJALNI MODEL BOLESTI

SPOLNI HORMONI I SPOLNE RAZLIKE

Za pregledavanje radova objavljenih u sklopu ovog projekta, kliknite ovdje.

Prema biopsihosocijalnom modelu, biološki, psihološki i socijalni činitelji imaju jednako značenje u određivanju zdravlja i bolesti. Procesi na makro- i mikrorazini kroz međusobnu interakciju dovode do zdravlja ili bolesti, a kako su ti procesi  međuzavisni, promjene na jednoj razini dovode do promjena u drugim razinama. Kronični stres može potisnuti aktivnost imunološkog sustava, no postoje velike individualne razlike u percepciji događaja kao stresnih i reakcijama na njih, ovisno o ličnosti, stilu suočavanja, stupnju samopoštovanja, lokusu kontrole, optimizmu-pesimizmu, procjeni samoefikasnosti, socijalnom kontekstu i percipiranoj socijalnoj podršci. Osim što stres može dovesti do egzacerbacije bolesti, postoji i utjecaj u suprotnom smjeru: pogoršanje bolesti može izazvati psihičku neravnotežu, pri čemu će se utjecaj bolesti razlikovati ovisno o osobinama pojedinca, ali i pojavnosti bolesti.

Prema dosadašnjim saznanjima postoji značajan utjecaj spolnih hormona na:
a) razvoj nekih struktura SŽS-a, što dovodi do različite organizacije muškog i ženskog mozga te ima za posljedicu različit stupanj razvijenosti pojedinih oblika kognitivnog funkcioniranja muškaraca i žena,
b) uspješnost rješavanja problema određenog tipa ovisno o trenutnoj razini spolnih hormona u organizmu.