Naziv studija: Diplomski studij psihologije
Nositeljica: izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija
Satnica: 2 sata predavanja
Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS
Status predmeta: obavezni
Vrijeme i mjesto održavanja: naknadno
Semestar: diplomski studij 3. semestar
Uvjet za upisivanje kolegija: nema
Način polaganja ispita: pismeno

Okvirni sadržaj kolegija

Općenito o kliničkim intervencijama. Psihoanalitička terapija. Egzistencijalistička terapija i terapija usmjerena na klijenta. Geštalt terapija. Transakcijska analiza. Realitetna terapija. Bihevioralna terapija. Kognitivno-bihevioralna terapija. Feministička terapija. Sistemska obiteljska terapija. Integrativna terapija.

Cilj kolegija

Studenti će upoznati opća načela psihoterapijskih i savjetodavnih aktivnosti te teorijske i praktične osnove najvažnijih pravaca u psihoterapiji i psihološkom savjetovanju. Moći će razlikovati terapijske pravce prema njihovim osnivačima i najpoznatijim predstavnicima, teorijama i modelima ličnosti koje stoje u njihovoj osnovi, objašnjenjima nastanka psihičkih poremećaja i prema mehanizmima terapijskog djelovanja. Osim toga, upoznat će kvalitete i manjkavosti pojedinih terapijskih pravaca u tretmanu određenih psihičkih teškoća te prepoznati kako su psihoterapijski pravci utjecali jedan na drugoga.

Oblik provođenja nastave i način provjere znanja

2 sata predavanja tjedno tijekom
Provjera znanja provodi se pismenim ispitom nakon odslušanog predmeta.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Nakon odslušanog predmeta studenti anonimno procjenjuju njegov sadržaj, način izvedbe, rad nastavnika i odnos prema studentima. Tijekom godina prati se uspješnost studenata na završnom ispitu.

Potpuniji sadržaj predmeta

Opći pregled kliničkih intervencija – Vrste i definicije kliničkih intervencija. Osobine terapijskog odnosa u okviru različitih psihoterapijskih pravaca. Tehnike i metode psihoterapije zajedničke većini terapijskih pristupa. Oblici provedbe psihoterapije. Psihosocijalna rehabilitacija i prevencija. Metode preventivnih intervencija.

Analitički/psihodinamski pristupi – klasična psihoanaliza (Freud) i psihoanalitički usmjerene terapija (Jung, Erikson, Adler, Mahler, Sullivan, Hornay).

Bihevioralna i kognitivno bihevioralna terapija – Bihevioralna terapija (Arnold Lazarus i Albert Bandura). Kognitivno-bihevioralna terapija (Aaron T. Beck, Albert Ellis)

Humanističke / fenomenološke / iskustvene terapije / terapije usmjerene na odnose među ljudima – Egzistencijalistički pristup (Viktor Frankl, Rollo May, Irvin Yalom). Terapija usmjerena na klijenta (Carl Rogers). Geštalt terapija (Fritz i Laura Perls). Realitetna terapija (William Glasser). Transakcijska analiza (Eric Berne)

Sistemski pristupi – Feministička terapija. Sistemska obiteljska terapija (Alfred Adler – model otvorenog foruma, Murray Bowen - višegeneracijski obiteljski sistemi generacije, Virginia Satir - procesni model vrednovanja ljudi, Carl Whitaker – iskustveno/simbolički pristup, Salvador Minuchin – strukturalni pristup, Jay Haley i Cloé Madanes – strateška obiteljska terapija, socijalni konstruktivizam - postmodernizam)

Integrativni psihoterapijski pristup – Razlozi koji su potaknuli trend ka integraciji. Općenita pravila u oblikovanju integrativnog pristupa. Procjena djelotvornosti savjetovanja i terapije.

Nabrojani psihoterapijski pravci izlažu se prema jedinstvenom obrascu:
Uvod i povijesna pozadina. Teorijske postavke i ključni pojmovi. Pogled na ljudsku prirodu. Terapijski proces: terapijski ciljevi, terapeutova funkcija i uloga, klijentov doživljaj terapije, odnos između terapeuta i klijenta. Primjena: terapijske tehnike i postupci, područja primjene. Sažetak i evaluacija: doprinosi pravca psihoterapijskom pokretu, ograničenja i prigovori.