Završna konferencija projekta IRCiS
U petak, 12. svibnja 2023. u prostorijama Veleučilišta Edward Bernays u Zagrebu, održana je završna konferencija projekta IRCiS pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na konferenciji su, uz predstavnike znanstvene zajednice i švicarskih donatora, sudjelovali predstavnici javnog i civilnog sektora uključeni u pružanje podrške obrazovanju i integraciji djece izbjeglica, te predstavnici osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Sudionicima su se obratili voditeljica projekta Margareta Jelić, viši savjetnik za nacionalne programe Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Ogrinšak te ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Nandor Čapo. Skupu se također obratio Roland Python iz Švicarske ambasade u Zagrebu u ime švicarskih donatora.
U sklopu konferencije predstavljene su dosadašnje aktivnosti i rezultati projekta, s naglaskom na razvijene modele školske integracije djece izbjeglica, a predstavljeni su i rezultati provedbe tih programa u školama. Nastavnici koji su te programe provodili u svojim školama podijelili su svoja iskustva i dojmove o provedbi i učinkovitosti programa. Također je predstavljen Priručnik za provedbu radionica suradničkog učenja i zamišljenog kontakta (dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku), koji je obavljen u otvorenom pristupu te može poslužiti svima koji žele potaknuti suradnju i lakšu integraciju djece inojezičara u svojim školama.
U okviru konferencije održan je panel pod nazivom Kako je hrvatski školski sustav odgovorio na izazove integracije djece: što smo postigli, što (još) moramo učiniti? koji je moderirala prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški. Sudionice su panela dolazile iz različitih institucija i organizacija uključenih u integraciju djece izbjeglica: Ana Marinović Radojković (OŠ Gustava Krkleca, Zagreb), Ella Kravchenko (Hrvatski Crveni križ), Nejra Kadić Meškić (Centar za kulturu dijaloga) i Zrinka Lochert (Grad Zagreb).
Panelistice su istakle kako je sustav postao fleksibilniji i protočniji otkada su došle izbjeglice iz Ukrajine i to vide kao pozitivan pomak koji bi se trebao preslikati i na izbjeglice iz drugih zemalja. No spomenute su i neke poteškoće koje su još uvijek prisutne u procesu školske integracije izbjeglica. Panel je zaključen prijedlozima kako dalje unaprijediti sustav školske integracije izbjeglica:
- obaveznu pripremnu nastavu hrvatskog jezika od dva sata dnevno za svu novopridošlu djecu izbjeglice i to u trajanju od jedne školske godine,
- odgovornost za procjenu potrebe djeteta da pohađa ili nastavi pohađati pripremnu nastavu treba dati povjerenstvima škole, a ne time dodatno opterećivati administrativne službe lokalne samouprave, jer to usporava proces integracije,
- dodatne edukacije učitelja za rad u inojezičnim učionicama odnosno višejezičnom okruženju,
- uvođenje „učitelja pomagača“ ili „drugog učitelja“,
- uvođenje sustavne profesionalne supervizije za učitelje koji rade s djecom inojezičarima ili omogućiti da se mogu umrežiti i međusobno se supervizirati učitelji i nastavnici iz obližnjih škola,
- objediniti postojeće materijale na stranicama MZO i AZOO (npr. posebna stranica za učitelje u inojezičnoj učionici),
- osigurati trajniju podršku djeci izbjeglicama (ne samo početnu), ali i nastavnicima koji s njima rade.
Više o samoj konferenciji i evaluaciji sudionika konferencije možete pročitati u izvještaju podnesenom MZO-u.