Christina Maslach, University of California, Berkeley, United States of America

Burnout and engagement in the workplace: New perspectives

Burnout and engagement have become important issues in the global workplace, given the increased focus on costs and benefits for both employees and organizations. Recent international research has provided new perspectives on the experience of burnout or engagement, the critical causes, and the important outcomes. As a result, researchers and practitioners are in a better position to develop effective interventions for reducing the risk of burnout and promoting better engagement with work. This presentation will discuss new developments in conceptual definitions and predictive indicators, and in strategies for change. It will also address the ongoing challenges of doing this kind of research in the workplace.

Alessandra Pokrajac-Bulian, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Rijeka, Hrvatska

Poremećaji hranjenja: suvremena iluzija vitkosti

Poremećaji hranjenja vrlo su ozbiljni psihijatrijski poremećaji čija se stopa smrtnosti kreće od 3% za bulimiju nervozu do 18% za anoreksiju nervozu. Radi se o poremećajima čija učestalost kontinuirano raste. Prvi opis nervozne atrofije osamnaestogodišnje gospođice Duke dao je engleski liječnik Morton 1689. godine. Od tada je prošlo nekoliko stoljeća, a socio-kulturna očekivanja ideala vitkosti nisu bila potkrjepljivana i promovirana u jednakoj mjeri kao danas. Svako je stoljeće obilježeno specifičnim očekivanjem ideala ljepote. Ulogu korzeta u oblikovanju ženskoga tijela u 19. stoljeću, u moderno je vrijeme zamijenilo provođenje dijete. Ideal je vitkosti danas toliko raširen da ga prihvaćaju žene bez obzira na dob, a napori koje ulažu u njegovu postizanju mogu se vidjeti od djetinjstva pa do starije životne dobi.

Poremećaji hranjenja pobuđuju velik interes javnosti, izazivaju brojne nedoumice istraživača te predstavljaju ogroman izazov za kliničare. Pitanja na koje se nastoji odgovoriti kako u istraživačkom tako i u kliničkom radu odnose se na biološke, psihološke i sociokulturalne čimbenike koji predstavljaju čimbenike rizika u nastanku poremećaja hranjenja. Koji su čimbenici održavanja te što učiniti u prevenciji i tretmanu? Biološka sklonost ka razvoju poremećaja hranjenja uključuje vrlo širok raspon čimbenika koji se kreću od specifičnoga genetskog profila do indeksa tjelesne mase. Psihološka sklonost očituje se u osobinama ličnosti (npr. perfekcionizmu, negativnoj samoprocjeni), obiteljskim obilježjima (npr. specifičnim obrascem komunikacije u obitelji, obiteljskoj psihopatologiji) kao i nepovoljnim životnim događajima (npr. seksualnom zlostavljanju, zadirkivanju). Predisponirajući čimbenici koje generira okolina utjelovljuju se u pritisku na ženama koje moraju pod svaku cijenu postići idealni, vitki tjelesni izgled. Internalizacija ideala vitkosti kroz čitav životni vijek žene rezultira "normativnim nezadovoljstvom" tijelom. Kako bi se umanjilo nezadovoljstvo vlastitim tijelom, dijeta predstavlja vrlo logično i prihvatljivo rješenje. Čini se da je od brojnih čimbenika rizika, upravo dijeta najznačajniji prediktor razvoja poremećaja hranjenja.

Iako se biološka objašnjenja nastanka poremećaja hranjenja ne mogu mimoići, socio-kulturalna okolina koja potiče na dijetu kao i internalizacija ideala vitkosti zamke su s kojima se danas treba suočiti u promoviranju zdravih navika hranjenja i prihvaćanja vlastitoga tijela.

Meri Tadinac, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Stranci u noći ili vječna ljubav: strategije izbora kratkoročnih i dugoročnih partnera

Evolucijski pristup naglašava dvije ključne varijable koje utječu na izbor partnera: prva je spol, a druga kontekst, tj. bira li se partner za kratkoročnu ili dugoročnu vezu. Na osnovi Darwinove teorije spolnog odabira i Triversove teorije roditeljskog ulaganja postavljene su brojne hipoteze o različitim seksualnim strategijama žena i muškaraca te o različitim strategijama koje oba spola koriste pri izboru partnera za dugoročnu odnosno kratkoročnu vezu. U nizu istraživanja provjerili smo neke od ovih hipoteza te ćemo predstaviti nalaze koji se odnose na nekoliko pitanja. Prvo, postoje li spolne razlike u preferencijama za pojedine osobine partnera te razlikuju li se one pri izboru partnera za dugoročnu odnosno kratkoročnu vezu? Drugo, kako na preferencije pri izboru partnera utječe samopercepcija vrijednosti kao partnera, naročito na dimenzijama koje su posebno važne suprotnom spolu? Treće, iako su spolne razlike u sklonosti kratkoročnim vezama mnogo istraživane, individualne razlike unutar istog spola su zanemarivane. Stoga nas je zanimalo postoje li razlike u sklonosti traženju kratkoročnih veza, ovisno o dobi, prihodima i obrazovanju sudionika te, ako postoje, razlikuju li se kod muškaraca i žena. Četvrto, niz nalaza upućuje na povezanost ženskih reproduktivnih ponašanja s razinama spolnih hormona. Stoga smo u nekoliko povezanih istraživanja ispitali kako u različitim fazama menstrualnog ciklusa žene procjenjuju privlačnost muških lica, kakve rezultate postižu na ljestvicama maskulinosti i femininosti, koliko su zadovoljne svojom trenutačnom vezom te jesu li eventualne varijacije u zadovoljstvu povezane s procjenom vlastite vrijednosti kao partnerica. Uzeti zajedno, navedeni nam rezultati omogućuju donošenje nekih zaključaka i postavljanje novih hipoteza o spolnim razlikama u strategijama izbora partnera, interindividualnim razlikama u tim strategijama unutar istog spola te utjecaju dvaju konteksta – konteksta kratkoročnih ili dugoročnih veza kod oba spola te za žene specifičnog konteksta hormonalnih varijacija tijekom menstrualnog ciklusa.