Naziv studija: Preddiplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Dragutin Ivanec
Izvođači kolegija: prof. dr. sc. Dragutin Ivanec, doc. dr. sc. Mirjana Tonković, Ivan Tomić, asist.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski, 1.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 sati predavanja, 30 sati vježbi
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način polaganja ispita: pismeno i usmeno
Ciljevi kolegija
Razumijevanje osnovnih statističkih pojmova i njihovih teorijskih temelja važnih za korištenje u obradi rezultata dobivenih psihologijskim mjerenjem. Stjecanje vještine primjene statističkih postupaka u sređivanju i pripremanju podataka za njihovu psihologijsku interpretaciju.
Sadržaj kolegija
Kolegij sadržajno pokriva temeljna područja upotrebe statistike u znanstveno-istraživačkom radu, u rasponu od deskriptivne statistike pa do početnih osnova testiranja statističkih hipoteza u okviru inferencijalne statistike. U to je uključeno i određivanje uloge i važnosti statistike kako u znanstvenim istraživanjima tako i u praktičnom radu psihologa. To podrazumijeva usvajanje kako teorijskih koncepata povezanih uz statistički pristup u analizi prikupljenih rezultata tako i povezivanje s konkretnim statističkim problemima koji se mogu pojaviti u praktičnom radu psihologa. Stavlja se naglasak na mogućnost upotrebe statističkih metoda općenito ali u specifičnim situacijama. Pojedine teme obrađuju se sa teorijskog stajališta u okviru predavanja, dok se u okviru vježbi ti teorijski koncepti povezuju s realnim primjerima praktične upotrebe statističkog načina zaključivanja.
Studentske obaveze
Studenti su obvezatni prisustvovati vježbama kako je to propisano statutom Filozofskog fakulteta te prisustvovati na dvije provjere znanja prije ispita (kolokviji). Studenti moraju položiti pismeni ispit kako bi mogli pristupiti usmenom dijelu ispita.
Raspored rada
Planirane teme predavanja i vježbi su:
Planirane teme predavanja i vježbi su:
1. Korištenje statistike u psihologijskim znanstvenim istraživanjima i u praktičnom radu.
2. Usporedba i odnosi tzv. kliničkog i tzv. statističkog pristupa u psihologiji.
3. Struktura rezultata psihologijskog opažanja i/ili mjerenja i model normalne distribucije.
4. Potreba i smisao tabličnog i grafičkog prikazivanja rezultata.
5. Smisao i značenje središnjih vrijednosti. Aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost.
6. Raspršenje rezultata: standradna devijacija, poluinterkvartilno raspršenje, indeks srednjeg raspršenja, totalni raspon, indeks relativnog raspršenja.
7. Usporedba različitih oblika distribucije rezultata.
8. Aritmetička sredina, standarna devijacija i broj rezultata u normalnoj distribuciji.
9. Skala z-vrijednosti i skala decila (centila).
10. Upotreba tablica normalne distribucije.
11. Procjena parametara.
12. Provjeravanje razlika među aritmetičkim sredinama i proporcijama (t-test).
13. Provjera oblika distribucije i razlika među distribucijama (hi2-test).
Literatura
Petz, B. (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kolesarić, V. i Petz. B. (2003). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall, Inc.
