Nositelj: prof.dr.sc. Dean Ajduković
Suradnica: dr.sc. Ajana Löw, viša asist.
ECTS: 6
Satnica: 2 sata predavanja, 2 sata vježbi tjedno
Trajanje: jedan semestar, 1. ili 3. semestar diplomskog studija
Status: izborni

Cilj

Upoznati studente s teorijskim objašnjenjima, uzrocima, pojavnosti (oblicima, učestalosti) i načinima suzbijanja nasilja u bliskim vezama, te razviti njihove profesionalne stavove i vještine koji su potrebni za prevencijske programe, s naglaskom na prevenciju nasilja u vezama. Naglasak je na razumijevanju važnosti prevencije nasilnog ponašanja u vezama mladih kao skupine s kojom će se studenti susretati u svojem budućem profesionalnom radu, te će tako moći izravno primijeniti znanja i vještine stečene u ovom kolegiju. Studenti će se osposobiti za izradu i provedbu preventivnih radionica o nasilju u mladenačkim vezama.

Stjecanje specifičnih kompetencija

Studenti će nakon završenog kolegija:
1. Poznavati uzroke, raširenost, vrste i načine prepoznavanja nasilja u bliskim vezama, te specifično o nasilju u adolescentskim vezama
2. Razumjeti faktore rizika za nasilje u bliskim vezama
3. Poznavati psihološku podlogu nasilja u partnerskim odnosima Poznavati intervencije koje se koriste u radu sa žrtvama i počiniteljima nasilja
4. Poznavati osnovne intervencijske strategije
5. Poznavati načela preventivnog rada u lokalnoj zajednici
6. Moći odabrati primjerenu strategiju prevencije nasilja u bliskim vezama
7. Povećati kompetencije za rad s adolescentskom populacijom
8. Steći kompetencije za izradu interaktivnu radionicu za adolescente
9. Moći provoditi preventivne radionice s adolescentima

Sadržaj i raspored nastave:

Sadržaj predavanja s raspravom (30 sati)

1. Uvod u kolegij – upoznavanje programa, definiranje očekivanja i obaveza i plan rada. Rasprava o adolescentskoj populaciji općenito, iskustva studenata s adolescentima, saznanja o interesima adolescenata i njihovim ponašanjima u bliskim vezama.
2. Značajke kvalitetne bliske veze. Očekivanja, uvjerenja i stereotipi o bliskim vezama. Uvjerenja i stavovi o ljubavi i nasilju. Interpersonalna privlačnost, privrženost i bliski odnosi (nastanak, tijek, prekid).
3. Što (ni)je nasilno ponašanje u vezi? Oblici nasilja u bliskim vezama. Prepoznavanje nasilnih ponašanja. Prevalencija nasilnog ponašanja u različitim vrstama bliskih veza.
4. Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima: kulturni obrasci, nejednakost i strukturalno nasilje, modeliranje i socijalno učenje, individualne osobina, socijalne nekompetencije, relacijski i razvojni kontekst. Faktori rizika za nasilje u vezi.
5. Nasilje u obitelji: prepoznavanje i reagiranje, posljedice izravne i neizravne izloženosti nasilju u obiteljskom okruženju. Hrvatski i europski pravni okvir suzbijanja nasilja u obitelji. Uloga pojedinih sustava u suzbijanju obiteljskog nasilja. Profesionalno-etičke obaveze prijavljivanja nasilja i dileme u radu sa žrtvama nasilja.
6. Nasilje u partnerskim odnosima: dinamika nastanka i održavanja nasilnog odnosa. Obiteljsko nasilje kao traumatsko iskustvo tipa II. Zašto žrtve ostaju u nasilnom odnosu? Uloga vrijednosti i stavova u održavanju nasilnog odnosa. Uloga slike o sebi, emocija i traumatskog iskustva u pristajanju na nasilno ponašanje. Načini kontroliranja partnera u vezi. Psihološko stanje žene, žrtve obiteljskog nasilja. Psihološki profili zlostavljača u partnerskim odnosima.
7. Nasilje u mladenačkim vezama: rodna socijalizacija i nasilni obrasci ponašanja. Specifične potrebe i motivacija mladih ljudi u bliskim vezama. Socijalne kompetencije, komunikacijske vještine i suočavanje sa sukobom u vezi.
8. Problem postavljanja granica i održavanja bliskosti u odnosu. Poznavanje i prakticiranje svojih prava i smanjivanje rizika od nasilja u mladenačkim vezama.
9. Intervencije radi suzbijanja nasilja. Intervencije namijenjene žrtvama. Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u partnerskim odnosima. Uloga obitelji, prijatelja, vršnjaka i uloga institucija. Modeli integrirane reakcije na nasilje u bliskim odnosima. Resursi i izazovi međusektorske suradnje u zajednici.
10. Načela preventivnih i interventnih programi u zajednici. Od prevencija usmjerene na pojedinca do akcija usmjerenih na zajednicu. Kampanje prevencije nasilja.
11. Izrada preventivnih programa putem škole. Preventivni programi usmjereni na adolescente.
12. Upoznavanje programa prevencije nasilja u mladenačkim vezama i načinom njihovog stvaranja. Struktura standardnih radionica.

Sadržaj vježbi (30 sati)

1. Blok: Studenti iskustveno upoznaju postupak izrade radionica (definiranje ciljeva, identificiranje sadržaja, kriteriji za odabir mogućih aktivnosti, očekivanja od provedbe radionica). Podjela na timove koji će voditi pojedinu standardiziranu radionicu pred svojim kolegama – 2 sata
2. Blok: Priprema za provedbu i provedba standardnih radionica prevencija nasilja u adolescentnim vezama u školama. Studenti detaljno upoznaju standardne radionice preventivnog programa i uvježbavaju (uključujući i igranje uloga) njihovu provedbu u razrednim odjelima. Raspravlja se o teškoćama, dvojbama. Izvedba pojedine standardne radionice odvija se u realnom vremenu (45 minuta). Studenti dobivaju obilne povratne informacije od nastavnika i ostalih studenata koji također dijele svoje iskustvo nakon igranja uloge učenika – 10 sati.
3. Blok: Studenti u grupama (5-6) izrađuju jednu novu jednosatnu radionicu kako bi iskustveno prošli kroz proces stvaranja radionice. To je „peta radionica“ čiju temu, aktivnosti i način provedbe studenti sami stvaraju – 3 sata.

Planira se da studenti radionice u školama provedu tijekom veljače tako da se učinci ove intervencije mogu evaluirati u školama do kraja školske godine. Dobro bi bilo da se nakon provedbe radionica studenti okupe kako bi iznijeli svoja iskustva, koristi, probleme, preporuke za ubuduće i brige koje su imali ili još uvijek imaju. To je prilika da se osvrnu na radionicu koju su sami izradili te odluče što bi u njoj promijenili nakon iskustva provedbe standardnih radionica u školama.

Provedba radionica u srednjim školama je prilog studenata ostvarenju strateškog programa prevencije nasilja u mladenačkim vezama kojim se obuhvaća nekoliko tisuća srednjoškolaca svake godine, a razvijen je u suradnji Odsjeka za psihologiju, Društva za psihološku pomoć i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Svaki student dobit će priručnik za provođenje radionica (i cd koji ide u kompletu s priručnikom).

Broj ECTS bodova:

Obzirom na količinu angažman u pripremi i provedbi radionica u školama ovaj kolegij nosi 6 ECTS.

Literatura:

Ajduković, D. (2001) (ur.) Priručnik za provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ž., Löw A., Sušac, N. (2010) Prevencija nasilja u mladenačkim vezama – Priručnik za voditelje programa. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Ajduković, D., Löw, A. i Sušac, N. (2011). Rodne razlike i prediktori partnerskog nasilja u mladenačkim vezama. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3), 527-553.

Ajduković, M. i Marohnić, S. (2011). Smjernice za planiranje, provedbu i evaluaciju prevencijskih i tretmanskih programa zaštite djece od nasilja. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Ajduković, M., Pavleković, G. (2004) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Cesar, S., Bijelić, N., Hodžić, A., Kobaš, V. (2006) Bolje spriječiti nego liječiti – prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Zagreb: Cesi 

Collin-Vezina, D., Hebert, M., Manseau , H., Blais, M., Fernet; M. (2006) Self-concept and dating violence in 220 adolescent girls in the child protective system. Child Youth Care Forum 35, 319–326.

Espelage, D.L., Holt, M.K. (2007) Dating violence and sexual harassment across the bully-victim continuum among middle and high school students. Journal of Youth and Adolescence,  36, 799–811.

Foshee, V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American Journal of Public Health, 94(4), 619-624.

Hall Smith, P., White, J., Holland, L.L. (2003) A longitudinal perspective on dating violence among adolescent and college-age women. American Journal of Public Health, 93 (7), 1104-1109.

Howard, D.E., Wang, M.Q. (2003) Psychosocial factors associated with boys' reports of dating violence. Adolescence, 38 (151), 519-533.

Ivić, T. (2011) (ur.) Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. Godine / National strategy of protection against family violence, for the period 2011-2016. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske.

Maslić-Seršić, D. (2010). Ekonomsko nasilje nad ženama: manifestacije, posljedice i putovi oporavka. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Nowakowski Sims, E., Noland Dodd, V.J., Tejeda, M.J. (2008) The relationship between severity of violence in the home and dating violence. Journal of Forensic Nursing, 4, 166–173. 

Rapoza, K.A.,  Baker, A.T. (2008) Attachment styles, alcohol, and childhood experiences of abuse: An analysis of physical violence in dating couples. Violence and Victims, 23(1), 52-65. 

Schnurr, M.P., Lohman, B.J. (2008) How much does school matter? An examination of adolescent dating violence perpetration. Journal of Youth and Adolescence, 37, 266–283. 

Teten, A.L., Ball, B,. Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18 (7), 923-927. 

Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence and stalking at school. Children & Schools, 30 (4), 22.