Naziv studija: Prediplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: dr. sc. Damir Ljubotina, red. prof.
Izvođač kolegija: dr. sc. Damir Ljubotina, red. prof., dr. sc. Blaž Rebernjak, viši asist., Una Mikac, asist.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (ljetni, 4.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 sati predavanja, 30 sati vježbi
Uvjeti za upis kolegija: Položeni ispiti iz kolegija Statistika u psihologiji II
Način polaganja ispita: pismeno i usmeno
Ciljevi kolegija
Usvajanje temeljnih pojmova, definicija i načela u području opće teorije mjerenja i psihologijskog testiranja; razumijevanje osnovnih problema u području skaliranja psiholoških atributa; stjecanje vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata psihologijskih mjerenja.
Sadržaj kolegija
Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa. Sadržajno obuhvaća opći prikaz područja teorije testova, te osnovnih problema na koje teorija i njezini modeli trebaju odgovoriti. Opisuju se vrste i razine mjerenja u psihologiji te značenja osnovnih mjernih skala. Prikazuje se razvoj psiholoških testova te osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Kolegij uključuje pojmovno određenje i deskripciju osnovnih psihometrijskih karakteristika kompozitnih mjernih instrumenata, s naglaskom na temeljne probleme pouzdanosti rezultata psihologijskih mjerenja.
Studentske obaveze
Studenti su obavezni pohađati predavanja i vježbe kako je to propisano Statutom fakulteta.
Tijekom semestra znanje studenata se kontinuirano provjerava kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi, 2 pismene zadaće, te 2 kolokvija, od kojih jedan mora biti pozitivno ocijenjen. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Raspored rada
Nastava se odvija kroz 2 sata predavanja i 2 sata vježbi na kojima se kroz primjere i zadatke razvijaju vještine praktične primjene teorijskih spoznaja. Planirane teme i nastavne jedinice su:
1. Opća teorija psihologijskog mjerenja: definicije i klasifikacije
2. Mjerenje i znanstveni pristup upoznavanju stvarnosti;
3. Svojstva podataka dobivenih mjerenjem;
4. Direktno i indirektno mjerenje;
5. Osnovne mjerne ljestvice: definicija i deskripcija, informacijska vrijednost, dopuštene aritmetičke operacije, invarijatne transformacije;
6. Psihološki testovi i psihologija individualnih razlika;
7. Testovi kao mjere konstrukata;
8. Pojava i razvoj psiholoških testova;
9. Kvantitativna teorija testova: osnovni pojmovi i definicije;
10. Klasifikacije testova s obzirom na prirodu zadataka, način primjene, predmet mjerenja, trajanje primjene;
11. Kompozitni testovi; Linearni sumativni model;
12. Osnovne metrijske karakteristike testovnih rezultata: pregled i definicija; objektivnost, pouzdanost, valjanost, osjetljivost, standardizacija;
13. Uvod u teoriju pouzdanosti mjerenja: modeli, klasična teorija pouzdanosti;
14. Osnovne pretpostavke, pojam paralelnih testova, kvantitativni pokazatelji pouzdanosti, posljedice nepouzdanosti mjerenja.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krković, A. (1978). Elementi psihometrije. Zagreb: SN Liber.
Krković, A., Momirović, K., Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje. (Poglavlje 1)
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Crocker, L., Alina, J. (1986) Introduction to classical and modern test theory. Orlando: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers. (Poglavlja: 1, 2, 3,5, 6,7,17, 19).
Povjerenstvo za standarde pedagoškog i psihološkog testiranja AEA, APA i NCME (2005). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.