Rođen 1965. godine u Otočcu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1985. upisao studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu je 1994. magistrirao, a 2000. obranio doktorsku disertaciju pod nazivom "Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testova konstruiranih u kontekstu klasične teorije i teorije odgovora na zadatke". Od 1992. zaposlen kao asistent na Katedri za psihometriju Odsjeka za psihologiju. a 2016. izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora. Nositelj više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a sudjelovao je u nastavi na Sveučilištima u Splitu i Sarajevu. Sudionik je i voditelj šest Ljetnih psihologijskih škola. Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su psihometrija, teorija testova, psihodijagnostika te područje traumatskog stresa. Ukupno je objavio 36 znanstvenih radova i 9 stručnih članaka, (su)urednik četiri, te koautor jedne knjige. Sudjelovao na više od 50 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Voditelj je Centra za primijenjenu psihologiju i predstojnik Katedre za psihometriju na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Zagrebu.
Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su psihometrija i teorija testova, psihodijagnostika, te područje traumatskog stresa, odnosno evaluacija tretmana. Ukupno je objavio 36 znanstvenih radova i 9 stručnih članaka, (su)urednik je četiri, te koautor jedne knjige. Sudjelovao je na 46 znanstvenih i stručnih skupova s objavljenim sažecima u knjigama sažetaka.
2002. – 2006. bio je jedan od glavnih istraživača u projektu “Treatment seeking and treatment outcomes in people suffering from posttraumatic stress following war and migration in the Balkans” (kategorija EU FP5; voditelj projekta: Stefan Priebe, UK), koji je bio jedan od većih međunarodnih znanstvenih projekata provođenih nakon ratnih sukoba u zemljama regije, a uključivao je suradnju šest centara iz pet različitih zemalja te je uključivao dva glavna istraživačka problema. Prvi problem odnosio se na usporedbu karakteristika osoba s ratnim traumatskim iskustvom koje su uključene u neki oblik tretmana te osoba koje nisu tražile tretman. Drugi problem odnosio se na longitudinalno praćenje efekata tretmana osoba s ratnim traumatskim iskustvom te identifikaciju faktora povezanih s efektima tretmana.
2007. – 2013. bio je voditelj tehnologijskog istraživačkog projekta «Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti» (MZOŠ RH). Projekt je bio usmjeren na konstrukciju i razvoj, psihometrijsku validaciju i standardizaciju skupa testova kognitivnih sposobnosti, te razvijanje računalnog sustava za primjenu testova. U okviru projekta razvijeno je više od 30 različitih testova kognitivnih sposobnosti, općeg obrazovanja, jezičnih kompetencija te računalni sustav za primjenu testova.
Značajan dio njegove znanstveno-istraživačke djelatnosti bio je usmjeren na konstrukciju, prilagodbu i psihometrijsku validaciju psihologijskih mjernih instrumenata te metode u okviru multivarijatne statistike i teorije testove namijenjene validaciji mjernih instrumenata. Dio radova odnosi se na probleme vezane uz posljedice izloženosti traumatskom stresu te vrednovanje tretmana, psihologiju religioznosti te percepciju socijalne nepravde. U posljednje vrijeme njegov istraživački interes usmjeren je ka razvoju modela za analizu i integraciju različitih faktora koji utječu na ponašanje i strategije rada ispitanika u situaciji rješavanja testa, osobito pri rješavanju računalnih testova.
Citiranost radova (siječanj 2017): prema bazi WOS: 71, prema bazi Scopus: 87, a prema bazi Google scholar: 269.
ODABRANE PUBLIKACIJE
Ljubotina, D., Družić, O. (1996). Sindrom izgaranja na poslu kod pomagača i čimbenici koji utječu na stupanj izgaranja, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 3, 51-64.
Ljubotina, D., Galić, J. (2002). Obiteljski odnosi i konzumacija droga na populaciji adolescenata grada Zagreba. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, 207-232.
Fulgosi, A., Bratko, D., Ljubotina, D., Fulgosi-Masnjak, R. (2003). An Informational Analysis of Reaction Times to Different Intensities of Light. Studia Psychologica, 45, 2003, 4. 285-294.
Ljubotina, D., Galić, J., Jukić, V. (2004). Prevalence and Risk Factors of Substance Use in Urban Adolescents: a Questionnaire Study. Croatian Medical Journal, 45, 1, 16-32.
Ljubotina, D. (2004). Mladi i socijalna pravda. Revija za socijalnu politiku, 2, 159-176.
Ljubotina, D., Petak, A., Janković, J., Berc, G. (2004). Religioznost obitelji u seoskoj i gradskoj sredini. Sociologija sela, 42, 163/164 (1/2), 113-138.
Ljubotina, D., Pantić, Z, Frančišković, T., Mladić M., Priebe S. (2007). Treatment Outcomes and Perception of Social Acknowledgment in War Veterans: Follow-up Study. Croatian Medical Journal, 48, 157-66.
Ljubotina Družić, O., Ljubotina D. (2007). Attributions of Poverty among Social Work Students in Croatia. Croatian Medical Journal, 48, 741-749.
Priebe, S., Matanov, A., Janković-Gavrilović, J., McCrone, P., Ljubotina, D., Knežević, G., Kučukalić, A., Frančišković, T., Schützwohl, M. (2009). Consequences of Untreated Posttraumatic Stress Disorder Following War in Former Yugoslavia: Morbidity, Subjective Quality of Life, and Care Costs. Croatian Medical Journal. 50, 5, 465-475.
Priebe, S, Janković, G. , Matanov, A., Frančišković, T,, Knežević, G., Ljubotina, D., Bravo Mehmedbašić, A., Schützwoh, M. (2010). Treatment Outcomes and Costs at Specialized Centers for the Treatment of PTSD After the War in Former Yugoslavia. Psychiatric services. 61, 6, 598-604.
Jankovic, J, Vidakovic, I, Matanov, A, Schutzwohl, M, , Ljubotina, D., Lečić-Toševski,D, Priebe, S (2011). Reasons for Not Receiving Treatment in People With Posttraumatic Stress Disorder Following War. Journal of nervous and mental disease, 199, 2, 100-105.
Ljubotina, D., Juničić, N., Vlahović-Štetić Vesna (2015). Struktura i prediktori samoprocjene kreativnosti kod srednjoškolaca, Psihologijske teme, 24, 3, 369 - 399.
Ljubotina, D., Pavlin-Bernardić, N., Salkičević, S. (Ur.) (2015). Metodološki aspekti računalne primjene testova, FF press, Zagreb.
Užarević, F., Ljubotina, D., Knezović,Z. (2016). God representations: An exploratory study on a Croatian adolescent sample. Research in the Social Scientific Study of Religion, 27, 1; 24-42.
Ljubotina, D., Blanuša, N. (2016). Kako mjeriti medijsku informiranost? Analiza konceptualnih i metodoloških problema i korelata. Medijske studije, 7 (2016) , 13; 4-24
Cjelovita bibliografija
Preddiplomski studij psihologije
Diplomski studij psihologije
- Psihometrija
- Multivarijatne metode: dimenzionalni modeli
- Primjena multivarijatnih metoda
DOKTORSKI STUDIJ PSIHOLOGIJE
- Multivarijatne metode
- Suvremeni pristupi u teoriji testova: modeli i aplikacije
Na poslijediplomskom doktorskom sveučilišnom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu „Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti“ nositelj je kolegija Mjerenje ishoda obrazovnih procesa. Na Poslijediplomskom studiju iz teorije i metodologije socijalnog rada pri Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu bio je nositelj kolegija Multivarijatne analize u socijalnim istraživanjima u razdoblju 2004. do 2008. Na diplomskom studiju Geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu bio je nositelj kolegija Statistička analiza podataka pomoću računala u razdoblju od 2008. do 2012. Od 1996. do 1998. sudjelovao je kao gostujući nastavnik u izvođenju nastave iz kolegija Psihometrija na Odsjeku za psihologiju Filozofskog Fakulteta u Sarajevu. Sudjelovao je kao predavač u nastavi Centra za izobrazbu nastavnika Filozofskog fakulteta namijenjenoj sveučilišnim nastavnicima s temom Evaluacija nastave. Bio je mentor pri izradi 47 diplomskih radnji u okviru diplomskog studija psihologije. U okviru doktorskog studija, pod njegovim mentorstvom izrađene su dvije doktorske disertacije, a trenutno je mentor pri izradi tri doktorske radnje.
Prof. dr. sc. Damir Ljubotina
Soba: C-309, Tel. 4092-192,
E-mail: dljuboti@ffzg.hr
termini konzultacija:
prema dogovoru putem e-maila
U okviru Društva za psihološku pomoć od 1993. do 2000. radio je kao stalni suradnik i organizator istraživačkog dijela aktivnosti na projektima psihosocijalne pomoći stradalnicima rata. Od 1994. radio je kao istraživač na projektima psihosocijalne pomoći prognanicima, izbjeglicama i ratnim veteranima, koje je Međunarodni Centar za žrtve torture iz Kopenhagena (IRCT/RCT - International Rehabilitation Councile for Torture Victims) provodio u Hrvatskoj. Kao suradnik na projektima sudjelovao je kao stručni savjetnik pri organizaciji istraživačkog dijela projekta koji je uključivao izbor, prilagodbu i evaluaciju dijagnostičkih instrumenata za mjerenje stresa, traume i prilagodbe, te analizu podataka. Jedan je od osnivača, a od 2009. i voditelj Centra za psihodijagnostičke instrumente pri Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta. Od 2011. voditelj je Centra za primijenjenu psihologiju. U okviru Centra radi na razvoju digitalne baze mjernih instrumenata te psihometrijskoj validaciji mjernih instrumenata. Tijekom dvije godine bio je član povjerenstva Hrvatske psihološke komore za mjerne instrumente, a u više mandata bio je član Vijeća Filozofskog fakulteta.
U razdoblju od 2007. do 2013. bio je član stručne radne skupine za psihologiju pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja te je koautor više od 15 testova znanja iz psihologije za državnu maturu u tom razdoblju. Održao je više jednodnevnih edukacija za članove stručnih radnih skupina pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja s temom "Uvod u konstrukciju testova znanja". Od 2007. do 2010. bio je suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, član Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, te je vodio projekte vrednovanja kvalitete nastave na Sveučilištu. Pokretač je i urednik pet brojeva glasnika Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu UNIQINFO. Od 2011. do 2014. bio je stručni savjetnik za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Završio je edukaciju u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje te stekao certifikat za stručnjaka vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na visokim učilištima. 2008. bio je predsjednik Programskog i organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa XIX. Dani Ramira i Zorana Bujasa i proslave 80. godišnjice studija psihologije u Hrvatskoj. Član je Hrvatske psihološke komore, Društva za psihološku pomoć i Rehabilitacijskog centra za stres i traumu. Povremeni je recenzent za nekoliko stranih i domaćih znanstvenih časopisa (Review of Psychology, Društvena istraživanja, Croatian Medical Journal, European Journal of Psychological Assessment (EU), Journal of Rehabilitation Research and Development (SAD) i dr.). Završio je edukaciju iz geštalt psihoterapije u trajanju od 50 sati. Autor je i koautor više od 30 testova inteligencije i kognitivnih sposobnosti, znanja i općeg obrazovanja, te nekoliko upitnika ličnosti, a razvio je i računalni sustav za psihološko testiranje eTest Ekspert.