Dr. sc. Blaž Rebernjak, docent

 

Blaž Rebernjak je rođen 1983. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2001. upisuje studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji završava 2007. godine. Godine 2008. upisuje poslijediplomski doktorski studij na Odsjeku za psihologiju na istom fakultetu, a 2013. doktorira s disertacijom pod naslovom Automatska evaluacija podražaja u kontekstu sklonosti pozitivnom i negativnom afektu. Od 2007. zaposlen je kao znanstveni novak i kasnije docent na katedri za psihometriju na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu.

Radio je kao asistent urednice časopisa Review of Psychology, a od 2007. sudjeluje u radu programsko organizacijskih odbora znanstvene konferencije Dani Ramira i Zorana Bujasa. Za sudjelovanje u radu Psihofesta, manifestacije koja za cilj ima prezentaciju suvremenih znanstvenih spoznaja širokom krugu ljudi, dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promociju znanosti za 2015. godinu. Urednik je knjige Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.

Sudjeluje u nastavi na preddiplomskoj i diplomskoj razini na brojnim kolegijima na teme korištenja statističkih programa za obradu podataka, teorije testova, psihometrije i multivarijatne metodologije. Na poslijediplomskoj razini predaje kolegije iz područja strukturalnog modeliranja linearnim jednadžbama, korištenja programa R te bajesijanske statistike. Sudjelovao je na brojnim ljetnim školama i radionicama na temu primijenjene metodologije u društvenim znanostima i obrade podataka. Objavio je 10 znanstvenih radova i sudjelovao na preko 20 znanstvenih konferencija s radovima na teme od metodoloških Monte-Carlo simulacija do eksperimentalnih studija afektivne pripremljenosti.

Glavna područja znanstveno-istraživačkog rada su mu psihometrija, metodologija i statistika, uz interese u području eksperimentalne psihologije pripremljenosti (eng. priming), psihologije ličnosti, socijalne psihologije te psihologije filma. Trenutačni glavni interes su mu simulacijske studije u području psihometrije, ali i društvenih znanosti općenito. Sudjelovao je kao suradnik u nizu domaćih i međunarodnih projekata:

Od 2007. do 2009. sudjelovao je kao suradnik na projektu Ministarstva Znanosti, Obrazovanja i Sporta pod nazivom Mjerenje latentnih psiholoških svojstava: Dispozicije i procesi ličnosti. U sklopu ovog projekta istraživao je mogućnost korištenja automatskih afektivnih procesa odmjerenih eksperimentalnom paradigmom afektivne pripremljenosti (eng. affective priming) kao mjera afektivnih karakteristika ličnosti (sklonosti pozitivnom i negativnom afektu).

Od 2017. do 2019. sudjelovao je kao suradnik na projektu Hrvatske zaklade za znanost  pod nazivom Integracijski procesi većine i manjine u višeetničkim zajednicama: uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi. Od 2018. uključen je kao suradnik i u COST akciju The neural architecture of consciousness. Od 2021. sudjeluje kao suradnika na projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Afektivni kognitivni trening: neuralni, kognitivni i bihevioralni učinci.

Odabrane publikacije

Jelić, M., Biruški, D. Č., & Rebernjak, B. (2020). If school walls could talk: A mixed-method study of physical space marking in promoting multiculturalism. Current Psychology, 1-15.

Vranic, A., Rebernjak, B., & Martincevic, M. (2019). Cognitive style: The role of personality and need for cognition in younger and older adults. Current Psychology, 1-8.

Rebernjak, B., & Buško, V. (2018). Individual Differences in Affective Priming Effects: Any Links with Personality and Trait Affectivity?. Current Psychology, 37(3), 520-527.

Salkičević, S., Huić, A., Parmač Kovačić, M. & Rebernjak, B. (ur.) (2017). PsihoFESTOlogija 2: Psihologijska znanost na popularan način. Zagreb, FF Press.

Jaksic, N., Marcinko, D., Skocic Hanzek, M., Rebernjak, B., & Ogrodniczuk, J. S. (2017). Experience of shame mediates the relationship between pathological narcissism and suicidal ideation in psychiatric outpatients. Journal of clinical psychology, 73(12), 1670-1681.

Rebernjak, B., & Buško, V. (2017). A cross-lagged model of reinforcement sensitivity, personality and affectivity. Current Issues in Personality Psychology, 2, 83-90.

Hromatko, I., Bajoghli, H., Rebernjak, B., Joshaghani, N., & Tadinac, M. (2015). Relationship satisfaction as a function of mate value. Evolutionary Behavioral Sciences, 9(4), 242.

Cjelovita bibliografija

https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/299234?report=1

Preddiplomski studij psihologije

  • Uvod u teoriju testova
  • Statistička obrada podataka pomoću računala

Diplomski studij psihologije

  • Psihometrija
  • Multivarijatne metode: dimenzionalni modeli
  • Primjena multivarijatnih metoda

Doktorski studij psihologije

  • Multivarijatne metode
  • Primjena CFA i SEM metodologije
  • Bajesijanska statistika

Dr. sc. Blaž Rebernjak, doc.
Soba: C-309, Tel. 4092-192
E-mail: brebernj@ffzg.hr
termini konzultacija:
prema dogovoru putem e-maila

Član je i jedan od osnivača udruge Humanea – Laboratorij dobrog života koja ima za cilj promicanje kritičkog promišljanja, autentičnih emocija i solidarnih međuljudskih odnosa na temelju znanstvenih nalaza iz psihologije i drugih društvenih znaanosti. Član je i jedan od osnivača Zagrebačkog psihološkog društva koje okuplja stručnjake iz prakse koji zajedničkim nastupanjem prema javnosti žele razbijati mitove i kriva razumijevanja popularnih tema iz psihologije.

Sudjelovao je i u brojnim drugim aktivnostima s ciljem popularizacije psihologije specifično i znanosti općenito. Dugi niz godina drži predavanja na Psihofestu – festivalu popularne psihologije, a 2017. uredio je s kolegama i knjigu s tekstovima koji pokušavaju laicima približiti teme iz znanstvene psihologije: Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.

Osmislio je i održao niz predavanja, radionica i seminara za laike i stručnjake drugih struka na teme poput sljedećih: korištenja programa R za statističku obradu podataka, osnovnih principa testova i testiranja, korištenja markdown tehnologije u pripremi dokumenata, osnove moderacijske i medijacijske analize te brojnih drugih.