Vidna kognicija
Raspored nastave 2013/2014
utorak, 01.10. 15,00 – 20,00 sati, A 229srijeda, 02.10. 15,00 – 20,00 sati, A 229
četvrtak, 03.10. 15,00 – 20,00 sati, A 229
petak, 04.10. 15,00 – 20,00 sati, A 229
subota, 05.10. 10,00 – 15,00 sati, A 229
Okvirni sadržaj predmeta
U ovom kolegiju biti će obrađena različita područja vezana uz vidnu obradu informacija što uključuje slijedeće teme: Neurofiziološki kodovi prijenosa i obrade informacija u vidnom sustavu; Dva kôda za percepciju svjetline; Problem povezivanja dijelova vidne scene u cjelinu (tzv. binding problem); Uloga pažnje u pohranjivanju informacija u radno pamćenje; Uloga radnog pamćenja za formiranje dugoročnog vidnog pamćenja; Mehanizmi sinestezijskih asocijacija.Cilj
Cilj predmeta je upoznati studente s istraživanjima u području vidne obrade informacija. Po uspješnom završetku kolegija, studenti bi trebali posjedovati osnovno znanje o danas poznatim funkcijama dijela živčanog sustava koji je zadužen za vidnu obradu informacija.Poseban naglasak će biti stavljen na kodiranje informacije putem sinkronizacije akcijskih potencijala. Fiziologija će biti povezana s psihologijom i prvi takav primjer će biti u području percepcije svjetlina. Detaljna razina znanja bi trebala biti postignuta vezano uz psiho-kognitivne aspekte vidne obrade informacija. Dakle, student bi trebao nadograditi znanje u razlikovanju karakteristika osjetnog, kratkoročnog i dugoročnog vidnog pamćenja s dodatnim informacijama o njihovim uzajamnim odnosima. Tu će se razlikovati uloga pažnje od uloge automatskih procesa grupiranja koji ne zahtijevaju pažnju. Predavanja će isto tako naglasiti ograničeni kapacitet kratkoročnog (radnog) pamćenja i moguće razloge za razne, često iznenađujuće fenomene koji su otkriveni zadnjih godina u tom području. Gdje god će to biti moguće, rezultati psiholoških istraživanja će biti povezani s odgovarajućim fiziološkim eksperimentima, a sve s ciljem da studenti dobiju što je moguće potpuniju sliku o stanju istraživanja u danom području. Na kraju, biti će obrađena sinestezija. Iako poznata kao fenomen već stotinama godina, tek je nedavno doživjela 'renesansu' u smislu ozbiljnijih napora za dublje znanstveno istraživanje tog fenomena. Bit će dan pregled tih istraživanja i studenti će biti informirani o stupnju u kojem se fenomen sinestezije može danas razumjeti.
Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja
30 sati koncentriranih predavanja u dva tjedna. Kolokvij na početku drugog bloka (tjedna) predavanja. Pismeni ispit na kraju semestra.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Singer, W. (1999). Neuronal synchrony: a versatile code for the definition of relations? Neuron, 24, 49–65.Luck, S. J., & Vogel, E. K. (1997). The capacity of visual working memory for features and conjunctions. Nature, 390, 279-281.
Hubbard, E. M., & Ramachandran, V. S. (2005). Neurocognitive mechanisms of synesthesia. Neuron, 48, 509-520.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Biederlack, J., Castelo-Branco, M., Neuenschwander, S., Wheeler, D.W., Singer, W., & Nikolić, D. (2006). Brightness induction: Rate enhancement and neuronal synchronization as complementary codes. Neuron, 52, 1073-1083.
Cowan, N. (2001). The magical number 4 in short-term memory: a reconsideration of mental storage capacity. Behavioral and Brain Sciences, 24, 87-114.
Alvarez, G. A., & Cavanagh, P. (2004). The capacity of visual short-term memory is set both by visual information load and by number of objects. Psychological Science, 15, 106-111.
Wheeler, M. E., & Treisman, A. M. (2002). Binding in short-term visual memory. Journal of Experimental Psychology. General, 131, 48-64.
Agostini, T., & Galmonte, A. (2002). Perceptual organization overcomes the effects of local surround in determining simultaneous lightness contrast. Psychological Science, 13, 89–93.
Nikolić, D., & Singer, W. (in press) Creation of visual long-term memory. Perception & Psychophysics.
Nikolić, D., Lichti, P., & Singer, W. (in press) Color-opponency in synesthetic experiences. Psychological Science.
