Okvirni sadržaj kolegija:

Hrvatski jezik. Hrvatski standardni jezik.
Uvodno će se studentima predočiti sociolingvistički pogled na hrvatski jezik kao cjelinu, a posebno će se govoriti o standardnom jeziku kao jednom od vidova njegova ostvarivanja. Studenti će se upoznati s pojmovima jezika i govora kao dijelova jezične djelatnosti te s temeljnim oblicima njihova ostvarivanja - slušanjem, govorenjem, čitanjem i pisanjem. Na predavanjima će biti izloženi osnovni pojmovi suvremene standardologije, dok će se na seminarima raspravljati o njihovoj primjeni na suvremeni hrvatski jezik i analizirati pojedine specifične probleme (npr. odnos stilski obilježenih i neobilježenih leksema, posuđenica i internacionalizama, slaganje glagolskih vremena, red riječi u rečenici i dr.).
Javni jezik. Odgovornost u javnome jeziku.
Studentima će se izložiti teze o odnosu javnoga i privatnoga jezika s posebnim naglaskom na područjima upotrebe standardnoga jezika, prije svega vezanim uz funkcije javnoga jezika. Kao posebna će se tema obraditi pitanje odgovornosti prema javnoj riječi i pitanje statusa standardnoga jezika na svim razinama obrazovnog sustava, kao i u znanstvenim i stručnim istraživanjima.
Norme i normiranje. Priručnici.
Studentima će se u sažetom i preglednom obliku ponuditi uvid u dostupne jezične priručnike (gramatike, pravopise, opće i specijalizirane rječnike te jezične savjetnike) te će se raspraviti njihova upotrebljivost na različitim razinama korištenja standardnoga jezika.
Funkcionalni stilovi standardnoga jezika.
U kolegiju će se posebno obraditi svaki od funkcionalnih stilova potrebnih za razumijevanje i sudjelovanje u cjelini standardnoga jezika na akademskoj razini (znanstveni, publicistički i administrativno-poslovni), pri čemu će se posebno voditi računa o jeziku medija te o oblikovanju i strukturi stručno-znanstvenoga teksta.
Znanstveni funkcionalni stil.
Publicistički funkcionalni stil.
Administrativno-poslovni funkcionalni stil.

Na seminarima će se na konkretnim primjerima u pismenom i usmenom obliku primijeniti i ispitati teze ponuđene na predavanjima, s posebnim naglaskom na razvijanju receptivnih i produktivnih jezičnih sposobnosti studenata.

Ciljevi

Studenti će prilikom rasprave osvijestiti svoju izvornogovorničku kompetenciju te na tekstovima naučiti uočavati pragmatične signale za odabir primjerenih pravopisnih i pravogovornih te sintaktičkih i leksičkih normi suvremenoga hrvatskoga jezika u situacijama uvjetovanim akademskim ili stručnim potrebama.

Obavezna literatura (odabrana poglavlja)

Eugenija Barić i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb 1995. (ili koje drugo izdanje)
Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb 1999.
Josip Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb 2006.

Preporučena literatura

Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnome jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2005.
Marina Kovačević, Lada Badurina, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001.
Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Oblik provođenja nastave i način provjere znanja

Nastava će se izvoditi u obliku 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno tijekom zimskog semestra. Studentima će tijekom semestra na seminarima biti zadavane praktične zadaće, a na kraju semestra se će polagati završni kolokvij.

Bodovna vrijednost predmeta:

4 ECTS

Način polaganja ispita:

Konačna ocjena se formira na temelju ocjene triju najbolje izrađenih zadaća i položenog kolokvija na kraju semestra.

Preduvjeti upisa:

Nema.